Profesor koji je prijavio kolegu s Veterine: ‘Studenticama je skidao grudnjake, to je bio pakao‘

zl
Dodao je kako on sam nije znao, ali da je velika većina studenata znala i bila svjesna što se događa

Nakon godina šutnje mnoge žene u Hrvatskoj i susjedstvu progovaraju o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju tijekom karijere. Na zagrebačkim fakultetima sve je više prijava bivših i sadašnjih studentica koje iznose optužbe protiv svojih profesora. Bila je to tema i današnje emisije Hrvatskog radija 'U mreži Prvog'.

Profesor s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Gomerčić pomogao je bivšim studenticama s njegovog fakulteta koje su optužile jednog njegovog kolegu i podnio prijavu.

- Ima puno i konkretnih dokaza, od diranja, pa čak i skidanja grudnjaka i takvih stvari - kazao je Gomerčić.

Naveo je i primjer nedavanja potpisa kako bi studentica više puta dolazila kod profesora.

- Očito je da se hrpa studenata izuzetno neugodno osjećala u njegovom društvu. Vjerujem da je tim studenticama to bio pakao - kazao je Gomerčić.

Dodao je kako on sam nije znao za ovakve slučajeve, ali da se čini kako je velika većina studenata znala i bila svjesna, a očito i ljudi koji su bili blizu tog profesora.

- Bile jesu očito prijave i prije, službene ili neslužbene, očito se znala ta atmosfera - kazao je Gomerčić, dodavši da mu je neshvatljivo da se ništa nije ranije poduzelo.

Docentica s Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Jasna Žmak istaknula je kako je dekanica vidjevši da se dio prijava odnosi na njihov fakultet odlučila otvoriti kanal za prijavu i pozvati ih da prijave takve slučajeve.

- Danas imamo 26 prijava, rekla je Žmak. Dodala je da su kontaktirali ured pravobraniteljice koji će im funkcionirati kao neka vrsta pravne pomoći. Provodit će i interne disciplinske postupke za one optužene profesore koji i dalje rade na fakultetu.

- Važno je da se dogodila ova jedna šira mobilizacija gdje je puno žena odlučilo početi govoriti o tome i mislim da je ovo tek početak jedne priče koja će još dugo trajati - poručila je Žmak.

Odvjetnica Višnja Drenški Lasan istaknula je da, što se tiče kaznenog postupka, anonimnost prijava može predstavljati veliku prepreku za kazneni progon osumnjičenih osoba jer žrtve moraju dati svoj pristanak da bi takav postupak mogao biti pokrenut.

- Rok je tri mjeseca za davanje takvog pristanka za progon, i to od trenutka kada je djelo počinjeno u odnosu na trenutak saznanja tko je ta osoba počinitelja - kazala je.

Drenški Lasan navela je i kako je za ovo kazneno djelo kazna dvije godine, a zastara je deset godina.

Psihologinja iz Ženske sobe Marijana Senjak rekla je kako se nasilje odvija u tajnosti, što je još jedan faktor koji pridonosi tome da žrtve osjećaju sram i krivnju, pa teško istupaju i osobama od povjerenja i javno.

- Drugo, kao i većina društava, mi smo i dalje patrijarhalno društvo gdje se žena smatra vlasništvom muškarca i gdje on polaže pravo na nju, i gdje se obrasci koji su naučeni u nekim ranijim desetljećima također zadržavaju i na neki način, u nekim konzervativnim trendovima, i ponavljaju u suvremenom društvu - kazala je Senjak.

 

Gomerčić je kao aparat pomoću kojeg profesor može znati gdje mu je granica i je li pretjerivao naveo studentske ankete koje bi se svake godine trebale provoditi. Međutim, dodaje, te ankete služe profesorima za napredovanje, a ne da bi se ljudi bolje ponašali.

- Dosta stvari treba poduzeti da se takve stvari u budućnosti spriječe - kazao je Gomerčić.

Drenški Lasan misli kako nije trenutak za pooštravanje kazni.

- Treba puno više poraditi na tome da se osvijesti problem, da žrtve shvate da je sustav tu da ih zaštiti, da prijave kazneno djelo i da se stekne određeni broj pozitivnih pravosudnih primjera u društvu - poručila je.

- To će onda biti garancija da se to i u budućnosti rješava na adekvatan način - kazala je Drenški Lasan.

U emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' naglasila je i da je sudski postupak izuzetno složen te da se odluke ne mogu donositi ishitreno.