Home

Profesori – nekadašnja elita na rubu egzistencije i neizvjesnosti

18 Sep

Profesori – nekadašnja elita na rubu egzistencije i neizvjesnosti

Nakon što je Fokus objavio priču o apsurdima konkursnih procedura za profesore u školama u Tuzlanskom kantonu, pokazalo se da nije ništa bolje ni u drugim kantonima u Federaciji BiH.

Primjerice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK/Ž) konkursi još nisu ni objavljeni, a i kada budu objavljeni, svaka će škola imati svoj pravilnik prema kojem će i ove školske godine primati nastavnike u radni odnos. U periodu dok se konkursi raspišu i provedu, slobodna radna mjesta popunit će direktori škola prema svom slobodnom nahođenju.

Iako postoje zakonski okviri kako bi prijem nastavnika trebao izgledati, izostala su konkretna pravila. Tako su omogućene razne manipulacije različitim pravilnicima. „Ti pravilnici koji su trenutno na snazi niti su logični, niti su objektivni, a na kraju krajeva nisu ni pravedni.“, rekao nam je Željko Prskalo, profesor Hrvatskog jezika i član građanske inicijative Transparentno iz Mostara.

Primjerice, ako je u nekoj školi pismeni test za kandidata preduvjet za usmeni razgovor pri prijemu na posao, taj pismeni test može maksimalno imati 40 bodova, dok usmeni razgovor nosi 30 bodova, u nekim školama i 50 bodova.

S druge strane kandidati za jednu godinu radnog iskustva mogu dobiti 0,2 boda. Također, pitanja na usmenim razgovorima su apsurdna i nebitna. „Sjećamo se slučaja kada je jedna profesorica Hrvatskog jezika dobila pitanje „drugi Newtonov zakon“.. Takvo pitanje, ako ga i svrstamo u opće znanje, nije toliko važno za profesora jezika. Ipak, odgovor na to pitanje je, prema broju bodova, ekvivalentan s pet godina radnog iskustva. Znači, mi, koji smo svake godine na natječajima, to vidimo kao način za različite manipulacije – kako bi se omogućilo kandidatima koji su “predodređeni” za neku poziciju, da tu poziciju i dobiju.“
Iako i mnogi profesori u HNK smatraju da su politički utjecaji najvažniji pri prijemu nastavnika u škole, to ipak nitko javno ne želi potvrditi.

„Kako bismo otklonili sumnje u manipulacije pri zapošljavanju, mi se zalažemo za jedinstven pravilnik na razini županije kojeg bi trebalo donijeti Ministarstvo obrazovanja. Jedinstveni pravilnik bi balansirao sve reference, s tim da se utjecaj subjektivnosti Natječajnog povjerenstva pri intervjuu za posao mora smanjiti na minimum.”

“Zalažemo se, također, da pismeni test, koji se daje kandidatima na natječaju u nekim školama, i službeno bude zabranjen. Za sada taj test krši zakon, jer ga zakon ne predviđa. Također, zamislite, koliko su pravilnici za prijam nastavnika različiti ne samo u školama nego i u županijamaa u Federaciji. Primjerice, u Zeničko-dobojskoj županiji usmeni razgovor nosi do tri boda dok je kod nas i do sedamdeset bodova“, a s druge strane u Zeničko-dobojskoj županiji mjesec rada u struci se vrednuje sa 0,2 boda, kao godina rada u Hercegovačko-neretvanskoj županiji”, kaže Prskalo.

Na naše pitanje, jesu li nadleženi organi, prije svega u Ministarstvu obrazovanja, spremni učiniti pomake da jedinstven pravilnik bude usvojen, Prskalo tvrdi da taj proces ide možda sporo, ali su pomaci vidljivi.

„Škole su dobile naputak da natječaje objavljuju i na web stranicama županijskog zavoda za zapošljavanje, za razliku od prijašnjih godina, kada su pojedine škole skrivale svoje natječaje. Pravilnici po kojima škole boduju kandidate do sada su bili vro teško dostupni uz komplicirane procedure, a po sadašnjim naputcima škole bi ih trebale učiniti dostupnima svim kandidatima koji apliciraju na slobodna radna mjesta. To su veliki pomaci, za razliku na prošlu godinu kada su brojni kandidati dobijali odbijenice bez ikakvog objašnjenja, zašto nisu primljeni i što je bodovano. Također, nastava je ove godine počela na vrijeme, usprkos brojnim problemima, tu je ministar Hadžović izvršio svoje obećanje, tako da mu s razlogom vjerujemo da radi što je u njegovoj moći i na otklanjanju ostalih problema”, ističe naš sagovornik i dodaje da da je u razgovoru s direktoricom jedne mostarske srednje škole saznao da su joj najteži periodi u školskoj godini prilikom upisa djece u školu, jer mora znati koga “mora” primiti u školu, a koga ne; odnosno, kome se ne smije zamjeriti.

„Također, teško joj je, kaže, i kada se vrši upošljavanje nastavnika. Oba ova događaja stvaraju nesnosan pritisak, a niti jedan nema direktne povezanosti sa samim obrazovnim procesom. Nastava je ovdje, odnosno obrazovanje učenika, potpuno nebitna stvar. Sve je ovo poznato, ali svi čekaju da netko drugi napravi prvi korak, odnosno, da netko drugi govori umjesto njih. Između ostaloga, i zbog ovakvih stvari se HNŽ/K, kao i BiH, suočava s masovnim iseljavanjima, a najveći razlog je upavo to, jer ljudi žele živjeti u uređenijim sustavima.”

Kontakirali smo i ministra obrazovanja HNK, gospodina Rašida Hadžovića koji nam je rekao da se trudi da sve slabosti sadašnjeg sistema postanu prošlost. „U skladu sa postojećim zakonima školski odbori donose samostalno Pravilnike svake škole pojedinačno. U novim zakonima, koji će se uskoro naći u proceduri, predložili smo Pravilnik o zapošljavanju koji će biti isti u svim školama na području kantona.“

Iako je bilo obećano iz Ministarstava ni ove godine konkursi za prijem nastavnika u škole u HNK ipak nisu objavljeni na vrijeme jer i sam ministar trpi velike pritiske.
Međutim, da može i gore dokazuje Zapadno-hercegovački kanton koji je u još lošijoj situaciji, jer se tamo vrši direktno upošljavanje nastavnika na prijedlog ravnatelja škole.

 

(Izvor: Fokus)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top