Reuf Bajrović: Pregovori iz Washingtona reflektirat će se na dešavanja u BiH

Reuf Bajrović
Dodao je kako na osnovu izjava koje je Schmidt davao, na osnovu izjava zemlje iz koje dolazi i drugih članica Vijeća za implementaciju mira, Bajroviću se čini da nema konsenzusa oko toga da li će se i kada će se koristiti bonske ovlasti

 

Pregovori koji se trenutno vode u Washingtonu imat će ogromnu refleksiju na ono što će se dešavati u Bosni i Hercegovini, rečeno je u nedjelju uoči redovne online sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”, javlja Anadolija.

O temi ”Novi Visoki predstavnik i uloga internacionalne zajednice u BiH: povratak intervencionizma ili status quo?”, govorio je Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse.

Bajrović je kazao kako je glavna tema šta će raditi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, koji dolazi iz Njemačke i koji su glavni pravci djelovanja međunarodne zajednice u BiH nakon njegovog dolaska.

Ovu temu sažeo je na tri ključna pitanja kojima će se Schmidt baviti.

”Prvo pitanje je pitanje bonskih ovlasti. Da li će novi visoki predstavnik biti spreman lično da koristi bonske ovlasti i da li će predstavnici glavnih sila koje su u Vijeću za implementaciju mira (PIC) biti spremni da podrže korištenje tih bonskih ovlasti“, rekao je Bajrović.

Dodao je kako na osnovu izjava koje je Schmidt davao, na osnovu izjava zemlje iz koje dolazi i drugih članica Vijeća za implementaciju mira, Bajroviću se čini da nema konsenzusa oko toga da li će se i kada će se koristiti bonske ovlasti.

”Bonske ovlasti su ključni mehanizam ureda visokog predstavnika, tj. visokog predstavnika samog za ispunjavanje njegove misije, a njegova misija jest da je vrlo jasno definisana u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u Aneksu 10, gdje se kaže da je visoki predstavnik konačni i jedini interpretator, onaj koji tumači civilne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma, što uključuje i Ustav BiH. To je najvažnije pitanje oko kojeg će se sigurno ‘lomiti koplja’ u idućih nekoliko mjeseci, vjerovatno preko godinu dana“, rekao je Bajrović.

Smatra kako će se vrlo teško znati kuda ide taj mandat, uslovno rečeno, koji će biti u rukama Njemačke, dok ne dođe do ključnih pitanja i dok sam visoki predstavnik ne bude suočen s realnostima bh. Ustava i bh. politike.

“Druga najvažnija stvar, osim korištenja bonskih ovlasti, jeste pitanje Izbornog zakona. Pregovori oko Izbornog zakona će se voditi, oko toga nema nikakve sumnje. To je jedan od ključnih zahtjeva HDZ-a”, rekao je Bajrović.

Podsjetio je da se u proteklom periodu desila vrlo važna stvar, a kojoj u BiH nije dato mnogo pažnje, a to je da je na međunarodnom nivou, na nivou pregovora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) došlo do određene vrste kompromisa, a to je da se izborni zakon ne može mijenjati bez promjene Ustava, što je ogromna promjena.

”Treće pitanje oko kojeg će se jako puno debate voditi, jeste kako će se novi visoki predstavnik postaviti nakon izbora 2022, kada će popunjavanje Doma naroda, pogotovo Kluba Hrvata u Domu naroda, biti najvažnija tema”, rekao je Bajrović.

Podsjetio je kako su zadnji put bonske ovlasti korištene upravo oko toga, kada je 2011. godine dosadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko stavio van snage odluku Centralne izborne komisije (CIK), a koja je tvrdila da se ne može pristupiti izboru rukovodstva Federacije BiH, bez da svi kantoni pošalju svoje delegate u Dom naroda.

”Inzkova interpretacija je bila, kao nekoga ko je konačni autoritet za interpretaciju civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma što uključuje i Ustav BiH, da u trenutku kada imate kritičnu masu, kada postoji kvorum izabranih, preko 30, da se može pristupiti izboru rukovodstva Federacije, predsjednik i dva potpredsjednika ili potpredsjednice”, rekao je Bajrović

Smatra kako će i Schmidt imati ”vrlo interesantan ispit kada dođe do toga”, odnosno pitanje je da li će djelovati kako je dosad bila politika Njemačke, a Njemačka je od dolaska kancelarke Angele Merkel, ključna zemlja za ”neutralizovanje OHR-a”.

“Stav Njemačke je bio vrlo jasan, a to je da OHR ne može koristiti bonske ovlasti i da treba pustiti da se domaće političke elite dogovore oko toga šta će i kako raditi”, rekao je Bajrović.

Dodao je kako se u posljednjih nekoliko godina živi bez međunarodne primjene onoga što je dogovoreno u Dejtonu.

”Ne treba posmatrati odnose unutar Vijeća za implementaciju mira i toga šta će posljedično međunarodna zajednica raditi u BiH bez vrlo jasnog analiziranja onoga što se događa na međunarodnoj sceni. Na međunarodnoj sceni, u odnosima SAD-a i Evropske unije, da budemo vrlo precizni, se sve ‘vrti’ oko pitanja Sjevernog toka 2”, rekao je Bajrović.

Podsjetio je kako je američki predsjednik Joe Biden iznenadio sve, pa i Kongres SAD-a, koji je uveo sankcije svim firmama koje su uključene u izgradnju pomenutog plinovoda, a koji je izuzetno ”kontroverzan jer daje Rusima mogućnost da potpuno isključe Ukrajinu iz tranzita plina i time Ukrajini oduzmu značajnu količinu novca, milijardama godišnje, ali u isto vrijeme omogućuje da pravi dodatni politički pritisak na Ukrajinu”.

”Njemačka insistira na tome da se to završi dok SAD, cijela Istočna Evropa, Ukrajina pogotovo su za to da se taj projekat zaustavi zato što je on iz niza razloga potpuno nepotreban”, rekao je Bajrović.

Dodao je kako će ti pregovori koji se trenutno vode u Washingtonu imati ogromnu refleksiju na ono što će se dešavati u BiH.

Bajrović je, između ostalog kazao i kako Nijemci izuzetno blisko sarađuju s Rusima na nizu pitanja, pogotovo kada je u pitanju OHR gdje imaju gotovo identičan stav.

Smatra i kako treba biti izuzetno oprezan u davanju konačnih sudova oko toga šta će biti idući potez međunarodne zajednice u BiH.

Bajrović je rekao i kako je potrebno da oni koji se bave javnim radom u BiH, političkih stranaka, ali i intelektualaca, da se vrlo jasno kaže da je BiH potreban Ustav i pravila norme kakvi važe u civilizovanom demokratskom svijetu, dakle građanska država, uz poštivanje prava manjina, pogotovo ljudskih prava onako kako je Evropski sud za ljudska prava rekao u nekoliko svojih presuda.