Prema vladavini prava, koji mjeri poštovanje osnovnih principa pravde, Srbija je dobila ocjenu 0,5 na skali od 0 do 1, dok su sve ostale zemlje regiona dobile veću ocjenu.
Najbolje ocijenjena balkanska zemlja je Slovenija, koja je zauzela 26. poziciju, zatim Rumunija na 29. mjestu i Hrvatska na 35. Slično stanje u oblasti vladavine prava je u Bugarskoj (55.), Bosni i Hercegovini (56.) i Makedoniji (57.), dok je Albanija na 68. mjestu. Crna Gora i Kosovo nisu obuhvaćeni istraživanjem.
Najlošije rangirana država
Srbija je najlošije rangirana prema faktoru "ograničenje ovlaštenja vlasti", po kojem je na 97. mjestu. U okviru tog faktora, najslabiju ocjenu, 0,29, dobila je za kažnjavanje zvaničnika za zloupotrebu položaja.
Srbija je, prema indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde, pala za dva mjesta i iza je svih ostalih balkanskih zemalja.
Također, Srbija bilježi i opći pad vladavine prava, posebno osnovnih ljudskih prava i na globalnom nivou.
Kada je u pitanju korupcija, najlošija je situacija u zakonodavnoj grani vlasti, a najbolja u policiji i vojsci.
Globalno, na prvom mjestu prema indeksu vladavine prava je Danska, a iza nje su Norveška, Finska i Švedska, zahvaljujući pravosudnim sistemima koji se efikasno bore protiv bezakonja i nepravde. Sve četiri zemlje, kao i Holandija, imaju ojcenu veću od 0,85.
Na dnu liste je Venecuela, gdje je gotovo došlo do potpunog urušavanja vladavine prava, pored hiper-inflacije, korumpiranog sudstva, nasilnog zatvorskog sistema i gdje se svakog dana ubije od 56 do 73 osobe. Ispred nje su Kambodža i Afganistan.
Njemačka je na šestom mjestu, Velika Britanija na 11., Francuska na 18., SAD na 19., Kina na 75., Rusija na 89., a Turska na 101.
Rumunija se s relativno dobrom ocjenom 0,65 našla na 29. mjestu, uprkos reformi pravosuđa za koju građanski aktivisti tvrde da će uruštiti vladavinu prava u zemlji i poništiti dosadašnji napredak u suzbijanju korupcije.
Svi loši u oblasti ljudskih prava
Među zemljama istočne Evrope, stanje u vladavini prava najviše se pogoršalo u Poljskoj, gdje je zabilježen opadajući trend u kategorijama ograničenje ovlaštenja vlasti, otvorenost državnih institucija, osnovna prava i krivično pravo.
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježili su Filipini, za 18 mjesta, zbog vladine nasilne kampanje protiv narkotika.
Indeks vladavine prava je od prošle godine opao u 38 zemalja.
Od objavljivanja prethodnog indeksa vladavine prava u oktobru 2016., većina zemalja je ocijenjena lošije u oblasti ljudskih prava, ograničenja ovlaštenja vlasti i građanske i krivične pravde, navodi se u izvještaju.
Najveći pad zabilježen je u kategoriji osnovnih prava, u okviru koje se, između ostalog, mjeri diskriminacija, pravo na život i sigurnost, sloboda izražavanja i vjerske slobode.
U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni 31. januara, učestvovalo je po 1.000 ljudi iz svake zemlje. Oni su popunjavali upitnik koji su napravili kvalifikovani stručnjaci, uključujući pravnike i aktiviste za ljudska prava. Cilj istraživanja je da služi kao "kvantitativno sredstvo koje mjeri vladavinu prava u praksi".
- Indeks mjeri vladavinu prava u cijelom svijetu na osnovu iskustava i percepcije javnosti i stručnjaka u zemlji - navodi se u izvještaju.
(Izvor: Avaz.ba)
