Najnovije izmjene i dopune Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila po hitnom postupku, otvorile su ozbiljno pravno-političko pitanje i dodatno ogolile institucionalnu krizu u ovom entitetu.
Iako je skupštinska većina usvojila odluke, uključujući i onu o održavanju referenduma 25. oktobra, one nemaju pravno dejstvo bez objave u Službenom glasniku RS-a. Za tu objavu je, međutim, neophodan potpis predsjednika entiteta – funkcije koja je od 18. augusta upražnjena.
Dodik u pravnoj praznini
Pravosnažnom presudom Suda BiH i odlukom Centralne izborne komisije Miloradu Dodiku je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske. Time je nastao pravni vakuum: entitet nema predsjednika ovlaštenog da potpisuje ukaze o proglašenju zakona. Prema Ustavu i zakonima RS-a, bez tog potpisa nijedan zakon, pa ni izmjene i dopune, ne može stupiti na snagu.
Uprkos tome, Dodik se i dalje predstavlja kao predsjednik RS-a, ali bez ikakvog ustavnog legitimiteta. Pravne posljedice njegovog eventualnog potpisivanja akata bile bi ozbiljne – radilo bi se o krivičnom djelu lažnog predstavljanja.
Institucionalni vakuum
Postupak je jasan: NSRS usvaja zakone, a predsjednik ih proglašava. Bez ukaza predsjednika nema objave u Službenom glasniku, a bez objave zakoni ne mogu stupiti na snagu. Time se kompletan proces donošenja zakona, uključujući i odluku o referendumu, našao u institucionalnom zastoju bez presedana.
Opozicija upozorava da se ovakvim potezima ulazi u zonu otvorenog kršenja Ustava i zakona, naglašavajući da sudske presude ne mogu biti predmet političkog izjašnjavanja, a još manje referenduma na entitetskom nivou.
Pravne posljedice i nova krivična djela
Posebno je problematična mogućnost da Dodik, iako bez mandata, nastavi potpisivati ukaze. U tom slučaju, Tužilaštvo RS imalo bi zakonsku obavezu da pokrene postupak zbog lažnog predstavljanja.
Republika Srpska se tako našla u situaciji bez presedana: nema predsjednika koji može potpisivati zakone, nema mandatara za novog premijera nakon ostavke Radovana Viškovića, a Vlada radi u tehničkom mandatu. Parlament usvaja odluke koje ne mogu stupiti na snagu, dok je zakazani referendum 25. oktobra pravno obesmišljen.
Analitičari zaključuju da je cijeli proces vođen političkim odlukama, a ne ustavnim poretkom i zakonskim procedurama. Ukoliko bi Dodik i dalje potpisivao akte kao predsjednik, to bi se moglo kvalifikovati kao krivično djelo – za koje zakon predviđa zatvorsku kaznu.
Foto: Ilustracija
