Propisi iz oblasti zaštite od požara jasno zabranjuju nekontrolisano paljenje korova, trave
S dolaskom proljeća raste broj požara na otvorenom, a iz općinskih i gradskih uprava, vatrogasnih i jedinica civilne zaštite upozoravaju da je nepropisno paljenje vatre i zakonom kažnjivo.
Ljudski faktor
Ipak, nisko rastinje na brdu Žuč u utorak je zahvaćeno požarom, izgorjelo je gotovo 50 hektara trave i niskog rastinja kod Stoca, dok je u TK istovremeno zabilježeno 9 ovakvih intervencija. Na prostoru HNK – u Mostaru, Čapljini i Konjicu prošlog vikenda registrirano je čak 16 požara, u Zapadnohercegovačkom, od 6. do 8. marta prijavljena su 24.
Proljetno čišćenje poljoprivrednih parcela spaljivanjem korova svakog proljeća donosi mnogo posla vatrogasnim službama.
- Iako se često misli da su visoke temperature i suša glavni uzrok, statistika vatrogasnih službi pokazuje da u najvećem broju slučajeva ovakve požare uzrokuje čovjek. Građani često pale suho granje, korov i ostatke s njiva, kako bi očistili svoje parcele. Međutim, takve radnje nerijetko se obavljaju bez potrebnog nadzora i bez preduzimanja osnovnih mjera zaštite. Dovoljno je da zapuše vjetar i da se vatra proširi na suho rastinje, pa da se mali plamen u vrlo kratkom vremenu pretvori u požar koji zahvata veće površine – upozorava Ajdin Zahiragić, inžinjer sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara.
Zakonske zabrane
Dodaje da, osim što uništavaju travu, šumski podmladak i poljoprivredne površine, požari niskog rastinja mogu ugroziti i stambene i pomoćne objekte, životinje pa čak i ljudske živote. Građani još nisu svjesni zakonskih posljedica ovakvog ponašanja.
- Propisi iz oblasti zaštite od požara jasno zabranjuju nekontrolisano paljenje korova, trave i drugog gorivog materijala na otvorenom prostoru. Za osobe koje pale vatru na otvorenom prostoru bez nadzora ili bez preduzimanja potrebnih mjera zaštite predviđene su novčane kazne. Kazne za fizička lica mogu iznositi od nekoliko stotina pa do 1.000 KM, zavisno od okolnosti i posljedica. Ako takvo ponašanje dovede do većeg požara ili ugrožavanja ljudi i imovine, protiv počinioca se može pokrenuti i krivični postupak zbog izazivanja opće opasnosti – ističe Zahiragić.
Umjesto spaljivanja preporučuje pravilno odlaganje ili kompostiranje biljnog otpada, jer proljetni požari nisu problem samo vatrogasaca, nego i cijelog društva.
Foto: Screenshot
