Pet kompanija ušlo je u pregovore s američkim vlastima o korištenju zaliha plutonija iz doba Hladnog rata za razvoj novih nuklearnih tehnologija i proizvodnju energije
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odabrala je nekoliko nuklearnih start-up kompanija koje bi mogle dobiti pristup zalihama plutonija vojne kvalitete nastalim tokom Hladnog rata, s ciljem njegove prenamjene u gorivo za male modularne nuklearne reaktore. Prema navodima France24, pet kompanija, među kojima je i francusko-talijanska firma Newcleo, nalazi se u naprednoj fazi razgovora s američkim vlastima o korištenju dijela od ukupno 99 tona plutonija.
Riječ je o materijalu proizvedenom za potrebe nuklearnog naoružanja do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koji se danas čuva na više strogo osiguranih lokacija u Sjedinjenim Američkim Državama. Kompanije koje budu uključene u projekat morat će dokazati da mogu sigurno transportovati i koristiti taj radioaktivni materijal.
Pitanje budućnosti ovih zaliha prisutno je u američkoj politici već decenijama. Noah Mayhew iz Bečkog centra za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja podsjeća da skladištenje plutonija nosi visoke troškove i zahtijeva stalne sigurnosne mjere.
Nakon završetka Hladnog rata, SAD i Rusija pokušavali su plutonij koristiti za proizvodnju energije, ali je taj plan napušten tokom drugog mandata predsjednika Baracka Obame. Administracija Joea Bidena razmatrala je trajno skladištenje materijala pod zemljom u Novom Meksiku, no projekat nije realizovan zbog visokih troškova i složenosti.
Povratkom Trumpa u Bijelu kuću otvorena je mogućnost da privatni sektor preuzme dio odgovornosti za korištenje plutonija. Taj pristup uklapa se u plan jačanja američke nuklearne industrije, za koji pojedini stručnjaci smatraju da je povezan i s rastućim energetskim potrebama industrije vještačke inteligencije.
– Jedan od glavnih razloga Trumpove podrške nuklearnoj energiji jeste potreba SAD-a da proizvodi sve više električne energije kako bi zadovoljio ogromne apetite industrije umjetne inteligencije i njenih podatkovnih centara – rekao je Mayhew.
Dodatni motiv za ovaj plan predstavlja nastojanje da se smanji zavisnost od ruskog obogaćenog uranija. Chris Spedding sa Univerziteta u Leicesteru ističe da je Rusija godinama bila jedan od ključnih dobavljača goriva za ovakve reaktore.
Ipak, brojni stručnjaci upozoravaju na sigurnosne rizike. Mycle Schneider, urednik Izvještaja o statusu svjetske nuklearne industrije, navodi da je plutonij jedna od najotrovnijih supstanci koje je čovjek stvorio te da i najmanje količine mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Stručnjaci također upozoravaju na izazove povezane s transportom i rukovanjem materijalom, kao i na mogućnost povećanja rizika od krađe ili gubitka zbog većeg broja lokacija i ljudi uključenih u proces.
Posebna zabrinutost odnosi se na pitanje širenja nuklearnog oružja. Prema riječima fizičara Moritza Kütta sa Univerziteta u Hamburgu, plutonij je mnogo pogodniji za izradu nuklearnog oružja od obogaćenog uranija, dok Schneider navodi da relativno mala količina materijala može biti dovoljna za izradu nuklearne eksplozivne naprave.
Dio stručne javnosti smatra da ovakav potez šalje problematičnu poruku kada je riječ o nuklearnom razoružanju. Također ističu da bi druge države mogle koristiti američki primjer kao argument za vlastite programe korištenja plutonija.
Sumnje su dodatno pojačane nakon što je demokratski senator Edward Markey još u septembru 2025. godine izrazio zabrinutost zbog moguće povezanosti plana s interesima kompanije Oklo. U pismu Trumpu naveo je da postoji bojazan da se prijedlozi o prijenosu plutonija toj kompaniji ne razmatraju zbog interesa Sjedinjenih Američkih Država, već zbog potencijalne finansijske koristi za firmu s kojom je ministar energetike Chris Wright ranije bio povezan.
