Sanski Most: Divlje svinje pustoše usjeve, šteta se mjeri u hiljadama maraka

Poljoprivredni usjevi na području općine Sanski Most, kao nikada do sada, na udaru su divljih svinja koje se u krdima spuštaju s planinskih obronaka u potrazi za hranom.

Poljoprivredni proizvođači su u očaju, posebno iz razloga što u ovome trenutku ne postoji dovoljno efikasno rješenje za ovaj problem, a najviše na udaru ovih šumskih napasnika su prinosi kukuruza, iako se njegovi plodovi još nisu odmetnuli.

Među najugroženijim poljoprivrednim proizvođačima je Enes Tatarević, koji kaže kako se šteta na usjevima kukuruza, koje je zasadio na području selu Fajtovci, mjeri hiljadama maraka, pišu Nezavisne novine.

“Samo na ovih 30 dunuma imam štetu od preko 5.000 maraka, a na području obližnje Lušci Palanke posijao sam 120 dunuma ovom kulturom. Vjerujte mi da tamo ne smijem ni otići, jer mi mještani kažu kako su štete izuzetno velike”, očajan je ovaj poljoprivrednik.

Tatarević kaže kako je na razne načine pokušavao da zaštiti svoje usjeve i da se bezuspješno do sada obraćao na adrese više institucija.

“Kažu mi da ogradim svoje parcele električnim čobanom, a niko neće da se zamisli koliko bi koštalo da se zagradi 100 dunuma zemljišta. Sem toga, to su inteligentne životinje, one nađu način da uđu u usjeve, pokušavao sam paliti gume, bacati petarde, ali sve je bilo bezuspješno”, jada se Tatarević.

U Udruženju poljoprivrednika općine Sanski Most kažu kako problemi s divljim svinjama nikada nisu bili veći te apeluju na nadležne institucije kako bi se pokušao riješiti ovaj problem. U Lovačkom društvu “Sana” kažu kako ih do početka lovne sezone zakon onemogućuje da koriste oružje i tako eventualno pomognu poljoprivrednicima.

Jedini način da to urade je, kako kažu, da angažuju lovačke pse ne bi li odvratili divlje svinje od kukuruza i spriječili ih da čine štetu, što će i učiniti u narednom periodu. Nepovoljne vremenske prilike su se, kako smatraju lovci, negativno odrazile i na razvoj šumskih plodova, koji su glavni izvor ishrane za divlje svinje, zbog čega se one spuštaju u niže predjele u potragu za hranom.