Ovaj zaključak i stav ponovljen je i na javnoj raspravi o prostornom planu Unsko-sanskog kantona, koja je održana u avgustu u Sanskom Mostu i na kojoj se zahtijevalo da se iz plana izbaci izgradnja termoelektrane Kamengrad.
Sjednici opštinskog vijeća i javnoj raspravi prethodila je peticija, koju je organizovalo Udruženje građana za bolji Sanski Most. Za samo tri dana, peticiju je potpisalo više od 1400 stanovnika Sanskog Mosta i mještana područja na kojima je planirana izgradnja ovog postrojenja.
"Peticija je imala uspjeha, to su i lokalni moćnici u Sanskom Mostu vidjeli. Svima je poznato da je ugalj iz rudnika Kamengrada jedan od najštetnijih i da bi bio poguban za građane ne samo Sanskog Mosta, već bi i mnoge druge općine na slivu rijeke Sane osjetile posljedice", rekao je je Ermin Karić, predsjednik Udruženja građana za bolji Sanski Most. Dodao je da bi, u slučaju bilo kakvih aktivnosti vezanih za termoelektranu, sve opet ponovili.
Redžo Kurbegović, zamjenik predsjedavajućeg Opštinskog vijeća Sanski Most ističe da je zaključak opštinskog vijeća da se ne dozvoli izgradnja termoelektrane u Sanskom Mostu čvrst i da čisto sumnja da neko mimo zakonodavne vlasti može da sprovede tu aktivnost.
"Ovdje se ipak građani pitaju", naglasio je Kurbegović.
Da vlasti u BiH moraju shvatiti da je došao kraj eri fosilnih goriva i da je vrijeme za ulaganje u obnovljive izvore energije, naglašavaju u Centru za životnu sredinu.
"Time ne samo da ćemo zaštititi našu prirodu, već prvenstveno i zdravlje stanovnika Bosne i Hercegovine, i sa druge strane poboljštati kvalitet života. Opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini trebaju da slijede pozitivan primjer Sanskog Mosta. Ovo je jasan pokazatelj da se zajedničkom voljom vlasti i građana i građanki može doći do ostvarenja cilja", zaključila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Centar za životnu sredinu zajedno sa Centrom za ekologiju i energiju iz Tuzle provodi kampanju „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“. Kampanja je nastala kao reakcija na neodgovorno i neodrživo upravljanje i planiranje energetskih sistema u Bosni i Hercegovini, koji se velikim dijelom oslanjaju na izuzetno opasan i prljav izvor energije – ugalj.
