Svjetske zalihe nafte pale su na "zastrašujuće tanak" nivo, dok su zapadne države, puštanjem vanrednih rezervi na tržište, praktično iskoristile posljednji veliki adut kako bi održale snabdijevanje, upozorio je izvršni direktor saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramco Amin Naser.
Naser je, govoreći na Forumu Energy Intelligence u Londonu, upozorio da se globalni energetski sistem već nalazi pod velikim pritiskom te da vanredne mjere mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, piše britanski list The Telegraph.
- Postojeće zalihe ublažile su udarac, ali one nisu neograničene. Vanredne rezerve mogu nam kupiti jednu zimu, ali ne mogu riješiti dugoročni problem snabdijevanja. Sve dok se Hormuški moreuz potpuno ne otvori i dok se ne vrati povjerenje, surova realnost je da će se pritisak na oba kraja naftnog barela samo intenzivirati - izjavio je prvi čovjek Aramca.
Oslobađanje dodatnih rezervi
Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon odluke država članica G7 da u petak, 2. oktobra, na tržište plasiraju dodatnih 100 miliona barela sirove nafte i goriva.
Odluka je donesena nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio uvođenjem zabrane izvoza dizela iz Sjedinjenih Američkih Država.
Ova mjera dolazi nakon martovskog obećanja o plasiranju 400 miliona barela, od čega je do danas već iskorišteno 325 miliona.
Dostupna tek desetina rezervi
Zatvaranje Hormuškog moreuza i rat u Ukrajini već su ranije doveli do drastičnog rasta cijena dizela na benzinskim pumpama, dok je Trampova prijetnja obustavom izvoza dodatno pojačala strah od nestašica.
Većina nafte koju je G7 oslobodio nalazi se u kopnenim zalihama privatnih kompanija. Naser tvrdi da su upravo te zalihe predstavljale posljednji preostali mehanizam odbrane.
Ukazao je da je od gotovo šest milijardi barela preostalih svjetskih rezervi praktično dostupna svega jedna desetina.
- Nivo zaliha dostiže kritičnu tačku. Dostupno je samo 10 posto, pa čak i manje od toga - upozorio je Naser.
Dodao je da se ukupne rezerve razlikuju od količine nafte koja se može iskoristiti, jer dio mora ostati u skladištima kako bi se spriječilo oštećenje infrastrukture i rezervoara.
Obnova bi trajala godinama
Prema Naserovim procjenama, čak i ako dođe do prekida rata u Iranu i normalizacije trgovačkih tokova kroz Hormuški moreuz, vladama će biti potrebno najmanje dvije godine da zalihe vrate na raniji nivo.
To bi, kako je naveo, stvorilo dodatnu potražnju i izvršilo novi pritisak na cijene.
Naser je također rekao da mnoge države, kao i privatne kompanije, već razmatraju stvaranje još većih strateških zaliha kako bi se zaštitile od budućih kriza.
Kritike zbog reakcije na krizu
Na istoj konferenciji izvršna direktorica kompanije British Petroleum (BP) Meg O'Nil kritikovala je pojedine države zbog, kako je rekla, nemara i samodopadnosti u odgovoru na energetsku krizu.
Dok su Japan, Južna Koreja i Kina reagovali dugoročnim strategijama, O'Nil smatra da će neke države i dalje ignorisati dubinu problema.
Cijena nafte na svjetskom tržištu trenutno iznosi 102 dolara (178 KM) po barelu, što predstavlja značajan rast u odnosu na 70 dolara (122 KM), koliko je barel koštao prije nego što je Tramp započeo rat s Iranom.
Foto: Platforma X
