Siniša Mali: "Mini Šengen" će uskoro postati realnost zapadnog Balkana

mali
Cilj brža integracija i ekonomski razvoj cijelog regiona

 

Siniša Mali, ministar finansija Republike Srbije, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o projektu „mini Šengena“ i benefitima koje on donosi za zapadni Balkan, ekonomskoj saradnji u regiji, svom dosadašnjem radu u Vladi Srbije, mjerama za saniranje štete uzrokovane pandemijom koronavirusa, kao i svojim političkim planovima za budućnost. 

Stabilno okruženje

Nedavno je u Vašingtonu potpisan sporazum o „ekonomskoj normalizaciji“ između Beograda i Prištine. Šta su ključni benefiti potpisanog sporazuma?

- Ključna korist sporazuma su još brža integracija i ekonomski razvoj cijelog regiona. Izvukli smo maksimum koji smo mogli, posebno po pitanjima koja su važna za životni standard građana koji žive u regionu zapadnog Balkana. Izvoz regiona značajno se povećao posljednjih godina, ali su ekonomije regiona i dalje slabo integrisane u svjetsku trgovinu. Veće prisustvo američkog kapitala na ovim prostorima pružit će priliku da se to promijeni.

Tamo gdje on dolazi, dolaze i drugi. I ne samo to, Amerikanci sa sobom donose i standarde koji su ponekad važni isto koliko i sama investicija. Recimo, projekti Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) moraju proći stroge finansijske, ekološke i socijalne analize uticaja kako bi se osiguralo da ispunjavaju međunarodno priznate standarde.

Tokom svojih projekata vode računa i o poštovanju ljudskih prava i prava radnika. Ekonomska normalizacija naših odnosa s Prištinom će doprinijeti i zemljama u regionu - imat će stabilno okruženje, što je bitno za svaku ekonomiju. Za „mini Šengen“, možda i najznačajniju tačku iz ovog sporazuma, bitno je da je Priština pristala da bude dio inicijative. I to je konkretna korist ovog sporazuma.

Spomenuli ste „mini Šengen“. S obzirom na to da ste ekonomista i ministar finansija, možete li nam ukratko reći koje bi bile ključne prednosti stvaranja jedne takve unije?

- Možete li da zamislite šta bi značilo za svijet i svjetsku trgovinu jedno tržište od skoro 20 miliona stanovnika, gdje su ujednačeni uslovi poslovanja, uklonjene birokratske prepreke za lakši prelazak preko granice, gdje građani prelaze granicu na osnovu svoje lične karte i gdje je lakša fluktuacija radne snage?

Takvo tržište poželjno je i za buduće investitore koji na svoja ulaganja gledaju strateški, oni danas žele da pokriju čitave regione i regije tamo gdje dolaze, a ne da dođu i stacioniraju se u jednom gradu na Balkanu. Američka Međunarodna razvojna finansijska korporacija, koja je otvorila kancelariju u Beogradu, dokaz vam je toga.

Ali još važnije od svega je što sam ja lično uvjeren da će „mali Šengen“ pomoći da zadržimo mlade ljude. Tržište rada će biti šire i sveobuhvatnije, zajedničke radne dozvole će se lakše izdavati. Priznavanje kvalifikacija i diploma, bez dodatnih procedura, obezbijedit će veću mogućnost kretanja radne snage, što će poboljšati dostupnost radne snage.

Ipak, i pored svih benefita koje bi on donio, ideja o „mini Šengenu“ je od određenih političara u zemljama regiona naišla na veliki otpor. Kao najčešći argument protiv moglo se čuti da bi njime Srbija kao najveća država uspostavila i ekonomsku i političku dominaciju u regiji na štetu ostalih. Kako to komentirate?

- Neke analize govore da bi veća ekonomska integracija regiona doprinijela povećanju regionalnog BDP-a na godišnjem nivou od 1 posto, a možda čak i više. Dakle, iako Srbija jeste najveći izvoznik, od „mini Šengena“ će koristi imati sve zemlje. Vjerujem da je svima jasno da samo daljnja, snažnija, konkretnija ekonomska i trgovinska integracija regiona zapadnog Balkana može da omogući i olakša prelazak na model ubrzanog i održivog rasta naših ekonomija. 

Praktični benefiti

Nakon sporazuma u Vašingtonu čini se da je „mini Šengen“ dobio veće šanse da zaživi. Vjerujete li da će on u skorašnje vrijeme postati realnost zapadnog Balkana?

- Naše privrede su umnogome komplementarne i to vuče korijene još iz perioda socijalizma i bivše SFRJ. Zašto ne bismo to iskoristili? Takođe, naša zemlja je posvećena unapređenju regionalne saradnje, procesu pomirenja. Od nas i Evropa očekuje da damo svoj doprinos smanjenju napetosti, jačanju regionalne stabilnosti, integracijama, a finalni rezultat su praktični benefiti za naše građane i naše ekonomije.

Uvođenje evropskih standarda kroz različite regionalne inicijative nije samo cilj, već je put kako bi naši građani osjetili konkretnu dobrobit - lakše komunicirali, povezivali se i putovali, mogli lakše da pronađu posao i bili u mogućnosti da kupuju proizvode iz neposrednog okruženja bez nepotrebnih nameta. I da vam na kraju još konkretnije odgovorim na pitanje. Da, apsolutno vjerujem u to da će „mini Šengen“ postati realnost zapadnog Balkana na ovaj ili na onaj način, i to u bliskoj budućnosti.

Među tri zemlje u Evropi

Pandemija koronavirusa zadala je globalni udarac ekonomiji. Koje su ključne ekonomske mjere koje je Srbija poduzela u saniranju štete i kakva su Vaša očekivanja?

- S našim paketom mjera od oko 5,8 milijardi eura svrstali smo se među najizdašnije vlade u Evropi u odnosu na veličinu svoje ekonomije. Taj ekonomski paket čini 12,5 posto našeg BDP-a. Spriječili smo otpuštanja radnika, a garantnim shemama, osmišljenim u saradnji s komercijalnim bankama i državnim Fondom za razvoj, pomogli smo preduzećima da prebrode ovaj težak period.

Davali smo pet plata za više od milion zaposlenih u Srbiji, kao i jednokratnu pomoć od 100 eura za sve građane. Privrednici kažu da smo ih bukvalno spasili. Zato očekujemo da na kraju godine budemo među tri zemlje u Evropi s najboljim rezultatima kada je riječ o privrednom rastu. Vjerujemo da možemo da budemo na nuli, što je u uslovima najveće ekonomske krize na svijetu ogroman uspjeh.

Izvor: