Šokantne tvrdnje s fronta: Ruski vojnici posezali za očajničkim potezom da ne bi pali u zarobljeništvo

Ruski vojnici dizali su se u zrak kako bi izbjegli zarobljavanje od ukrajinskih snaga, navodi se u tekstu britanskog lista The Telegraph.


 

Više od 250 ruskih vojnika, među kojima su deseci oficira, zarobljeno je tokom "Operacije Vivaldi", ofanzive ukrajinskih snaga na sjeveru Donjecke oblasti.

Mnogi su se predali kao cijele jedinice nakon što su ukrajinski dronovi presjekli njihove pravce snabdijevanja hranom, vodom i municijom.

Strah od zarobljavanja


 

Oleksandar Borodin, komandant ukrajinskog 3. armijskog korpusa, jedinice koja je imala ključnu ulogu u operaciji, rekao je za The Telegraph da su ruski vojnici bili uvjereni da će biti mučeni i ubijeni ako budu zarobljeni.


 

- Nerado su se predavali jer su bili uplašeni, a neki su se dizali u zrak, pokušavajući sa sobom povesti i naše vojnike. Ruska vojska širi propagandu prema kojoj će, ako padnu u ukrajinsko zarobljeništvo, biti mučeni i ubijeni - rekao je Oleksandar Borodin.

Prema navodima 3. armijskog korpusa, u ovoj ofanzivi tokom nekoliko mjeseci ubijeno je oko 3.000 ruskih vojnika, dok je Ukrajina povratila oko 124 kvadratna kilometra okupirane teritorije.


 

Operacija je do sada izvedena u tri faze i oslanjala se na dronove i robote koji su napredovali ispred pješadije, uključujući i samoubilačka kopnena vozila koja su iz zraka ubacivana iza ruskih linija.

Teški uslovi

Ruski vojnici koji su se predali opisali su izuzetno teške uslove u kojima su boravili u Donjeckoj oblasti. Kako su naveli, bili su primorani piti vlastiti urin te jesti koru drveća i koprive.

Zarobljenici su također ispričali da ranjeni vojnici nisu evakuisani s položaja, već da im je jedina šansa za preživljavanje bila da sami dopužu do mjesta za evakuaciju.

Jedan od ruskih oficira rekao je ukrajinskim snagama da su njegovi vojnici masovno umirali od iscrpljenosti i gladi.

- Neki su izgubili 30 ili 40 kilograma u odnosu na svoju uobičajenu težinu, a mnogi su tražili samo gutljaj vode. Nisu ni razmišljali o tome šta će biti s njima. Sve što su željeli bio je samo gutljaj vode - rekao je Borodin.

Borodin je rekao da je oko polovine zarobljenika zahtijevalo medicinsku pomoć, uglavnom zbog rana koje su pokušavali sami liječiti dok su držali položaje.

Prema njegovim tvrdnjama, ruski komandanti znali su u kakvim se uslovima vojnici nalaze, ali su malo toga poduzimali da ih poboljšaju. Također nisu pokušavali evakuirati ranjene jer bi to, kako je naveo, dodatno opteretilo vojnu medicinsku službu.

Presječene linije

Treći armijski korpus saopćio je da su ukrajinski udari na ruske pravce snabdijevanja i komandna mjesta doveli do masovnih predaja. Dronovima su uništavane logističke linije, dok su položaji ostajali odsječeni nakon što su mine izbacivane iz zraka.

U 3. armijskom korpusu navode da je tokom ove operacije zarobljen i jedan od najvećih brojeva visokorangiranih ruskih oficira od početka rata.

Ukrajina se nada da će zarobljene vojnike, posebno oficire, moći iskoristiti za razmjenu i oslobađanje pripadnika Azov bataljona koji se od 2022. godine nalaze u ruskom zarobljeništvu.

Borodin je rekao da postoji "veća šansa" da Moskva pristane na razmjenu zarobljenih Ukrajinaca za oficire višeg ranga nego za obične ruske vojnike.

Ne žele povratak

Mnogi zarobljenici govorili su i o korupciji unutar svojih jedinica. Neki su Borodinu rekli da su im komandanti naređivali da izdvajaju dio svojih plaća za kupovinu opreme, koja im, kako tvrde, nikada nije bila isporučena.

- Neki od njih osjećaju da ih je njihova komanda izdala - rekao je Borodin.

Taj osjećaj izdaje doveo je do toga da mnogi zarobljenici ne žele vratiti se u Rusiju. Iako Ukrajina želi razmijeniti ih za svoje vojnike, Borodin je rekao da veliki broj zarobljenih Rusa ne želi razmjenu.

Prema njegovim riječima, ruska vojska na zarobljene vojnike gleda kao na slabije borce, a oni strahuju da bi odmah po povratku bili poslani nazad na front, u još težim uslovima.

- Rusi one koji su pali u zarobljeništvo smatraju nečim poput lošijih vojnika, vojnika drugog reda. Plaše se da bi bili poslani nazad u mnogo gorim uslovima i žele ostati u ukrajinskom zarobljeništvu što je duže moguće - rekao je Borodin.