Istaknuti molekularni biolog prof. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu i splitskog Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) prije nekoliko dana objavio je vlastiti osvrt o četiri najperspektivnija cjepiva protiv virusa COVID-19. Otkako su kineski znanstvenici objavili genetičke informacije o virusu SARS-CoV-2 polovicom siječnja, oko 200 farmaceutskih tvrtki i akademskih institucija širom svijeta pokrenulo je istraživanja radi dobivanja cjepiva, od kojih se 28 već testira na ljudima, piše Slobodna Dalmacija.
Profesore Štagljar, vi ste izdvojili četiri cjepiva za koja ste naveli da najviše obećavaju. O kojim se cjepivima radi i zašto ih smatrate najpotentnijima?
- Radi se o cjepivima koje razvijaju Sveučilište u Oxfordu u suradnji s farmaceutskom kompanijom AstraZeneca iz Velike Britanije, biotehnološka kompanija Moderna iz Cambridgea u SAD-u u suradnji s Američkim institutom za alergije i infektivne bolesti (NIAID), američki farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka tvrtka BioNTech te kineska biotehnološka kompanija Sinovac. Za sva ta četiri cjepiva već su publicirane studije iz prvih i drugih faza kliničkih ispitivanja koja ukazuju da su sigurna te da uzrokuju jaki odgovor imunološkog sustava kod dobrovoljaca na kojima su bila testirana.
Drugim riječima, rezultati daju veliku dozu nade da bi ta četiri cjepiva mogla biti djelotvorna u borbi protiv COVID-a 19. Napominjem da će se tek poslije završene treće faze kliničkih ispitivanja moći pouzdano reći koliko su cjepiva sigurna i učinkovita. Na primjer, kroz 1. i 2. fazu kliničkih ispitivanja cjepivo Oxforda i AstraZeneca ispitivano je na uzorku od tisuću osoba, a ono Moderne i NIAID-a na oko 50 osoba. U trećoj i najvažnijoj fazi ispitivanja se provode na velikim uzorcima, na više od 10.000 osoba.
Što je s nuspojavama iz prvih dviju faza?
- Kada se cijepimo bilo kojim cjepivom, naše tijelo aktivira imunološki sustav. Kod nekih osoba ta aktivacija može dovesti do reakcija koje izazivaju nuspojave. One su u većini slučajeva potpuno bezazlene i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Uspješno se, u većini slučajeva, mogu tretirati protuupalnim lijekovima poput paracetamola. Te nuspojave mogu biti bol na mjestu uboda injekcijske igle, blagi porast tjelesne temperature, pojava groznice, umora, glavobolje, boli u mišićima, a kod nekih osoba čak i vrtoglavice. Klinička ispitivanja kroz prvu i drugu fazu spomenutih četiriju cjepiva pokazala su samo manje nuspojave, ništa veće od uobičajenih za cjepiva.
Ne smije se skraćivati vrijeme
Dok ostali dio svijeta radi na dobivanju cjepiva, iz Rusije je stigla vijest da oni imaju cjepivo?
- Kada se radi bilo kakvo cjepivo, tada se ne može niti smije skraćivati vrijeme da bi se dobio odgovor na pitanje je li neko cjepivo dobro ili nije. Jednostavno se mora utrošiti potrebno vrijeme kako bi se obavile sve znanstveno prihvaćene faze ispitivanja. Ono što su napravili u Rusiji, po mojem mišljenju, nije ozbiljno. Ovo s pandemijom koronavirusa preozbiljna je situacija u svijetu da bi se gledalo tko će prvi napraviti cjepivo. To je zapravo skroz nevažno, ali je zato jako bitno da cjepivo bude sigurno i učinkovito. Za konkretno rusko cjepivo nema nikakvih znanstvenih dokaza koliko je ono sigurno i učinkovito.
To nije spriječilo predsjednika Rusije Vladimira Putina da se pohvali kako je tim cjepivom dao cijepiti svoju kćer...
- Ostaje nam predsjedniku Putinu vjerovati na riječ. Meni to djeluje jako neozbiljno i ja osobno to nikada ne bih napravio. Naglašavam da je to moje osobno mišljenje, svjestan kako ima ljudi, mahom znanstvenika, koji misle da je to u redu. Ja ostajem kod stava da nije u redu da se u današnjem stanju pandemije promovira cjepivo koje nije prošlo znanstvene studije i sve potrebne provjere.
Kazali ste da je u dosadašnjoj praksi za dobivanje nekog cjepiva trebalo najmanje četiri, a često i 10 godina. Pandemija COVID-a 19 pojavila se krajem prošle godine, a polovicom siječnja kineski znanstvenici objavili su o čemu se radi. I sami najavljujete da bi se neka od četiri cjepiva koja ste naznačili, uz svu znanstvenu verifikaciju, mogla dobiti do kraja ove godine. Otkuda toliko vremensko skraćivanje cijelog postupka?
- Cjepivo protiv virusa COVID-19 bit će najbrže dobiveno cjepivo ikada do sada. Ovo s koronavirusom je situacija u kojoj se čovječanstvo našlo prvi put poslije 100 godina. Vlade bogatih zemalja na ovaj su izazov odgovorile velikim financijskim sredstvima koja su dale na raspolaganje farmaceutskim tvrtkama i akademskim laboratorijima koji se bave proizvodnjom cjepiva. Tu se radi o ogromnom novcu. Iako nam još nije poznato koliko će biti sigurna i učinkovita ova četiri cjepiva koja do sada najviše obećavaju, vlade njihovih zemalja dale su im toliko novca da oni već sada, dakle prije nego što ćemo znati rezultate treće faze kliničkih istraživanja, proizvode ta cjepiva pa ćemo zbog toga već do kraja ove godine na zalihama imati ogromne količine cjepiva. Ako kliničke studije treće faze pokažu da su ta cjepiva sigurna i učinkovita, cijepljenja će moći započeti već početkom sljedeće godine. To je situacija koja se čovječanstvu do sada nikada nije dogodila. Isto tako je moguće, ako treća faza kliničkih ispitivanja ne potvrdi njihovu sigurnost i učinkovitost, da velike količine unaprijed proizvedenog cjepiva budu bačene u smeće.
G-20 i EU
Tko će u svijetu prvi doći do cjepiva, građani kojih zemalja?
- Ja vjerujem da će cjepivo za stanovnike svojih zemalja najprije osigurati zemlje iz skupine G-20 i EU, ali isto tako vjerujem da će do kraja 2021. godine cjepivo protiv virusa COVID-19 stići u sve zemlje svijeta.
Najavljujete li tim pobjedu nad koronavirusom do kraja sljedeće godine?
- Osobno držim da bi se to moglo dogoditi do kraja 2021. ili najkasnije početkom 2022. godine. Znanstvenici u svijetu svjesni su opasnosti ovoga novog koronavirusa, ali i činjenice da u predstojećem cijepljenju protiv virusa COVID-19 ne smiju dopustiti ni jednu pogrešku. Ako bi to dopustili, dali bi veliki vjetar u leđa jednom pokretu protiv vakcinacije općenito, a što bi dugoročno bilo pogubno.
Početkom jeseni stići će nam i sezonska gripa. Što će se događati kada u populaciji budemo imali miks gripe i koronavirusa?
- Nikada do sada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe i zato preporučujem da se na vrijeme cijepimo. Cijepljenje protiv gripe preporučit ću i svim članovima moje obitelji. U Hrvatskoj smo znali imati i 100.000 oboljelih od sezonske gripe. I gripa, kako nam je poznato, također može izazvati teške simptome poput upale pluća koja povlači hospitalizaciju takvih pacijenata, a nerijetko ih se mora spašavati uz pomoć respiratora.
Mislim da je sada svima jasno da nas ove jeseni i zime čeka drugi val COVID-a 19. Upravo radi toga cijepljenjem protiv gripe možemo smanjiti broj teže oboljelih od gripe jer je dokazano da je to cjepivo efikasno u otprilike 50 posto slučajeva. Drugim riječima, cijepljenjem protiv gripe ove jeseni osiguravamo 50 posto bolničkih kapaciteta u korist pacijenata s teškim posljedicama od COVID-a 19. Nadalje, postoji mogućnost da se neka osoba istovremeno zarazi s oba virusa, dakle i virusom gripe i virusom SARS-CoV-2. U tom slučaju se naš imuni sustav ne bi mogao boriti protiv obaju virusa istovremeno i vjerojatnost da će ta osoba umrijeti bila bi vrlo velika, piše Slobodna Dalmacija.
