Politička scena Bosne i Hercegovine nakon izbora ulazi u period u kojem će predizborna obećanja sve više ustupati mjesto pregovorima, interesima i koalicionim kombinacijama. U takvoj atmosferi danas će se u Banjoj Luci sastati Milorad Dodik i Dragan Čović, lideri SNSD-a i HDZ-a BiH, čija je dugogodišnja politička saradnja preživjela brojne nesuglasice.
Susret dvojice političkih lidera dolazi u trenutku kada se otvara pitanje budućeg sastava vlasti na državnom nivou. Iako se od sastanka ne mora očekivati konačan dogovor, on bi mogao pokazati u kojem pravcu će se kretati pregovori i koliko su dosadašnji partneri spremni nastaviti zajedničko političko djelovanje.
Za razliku od Dodika, koji nakon izbora još nije razgovarao s liderima stranaka iz Federacije BiH, Čović je već održao odvojene sastanke s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i liderom SDP-a Nerminom Nikšićem. Time je otvorio komunikaciju s različitim političkim opcijama, ne otkrivajući unaprijed kome bi HDZ mogao dati prednost u budućim pregovorima.
Partnerstvo koje traje uprkos razlikama
Odnosi SNSD-a i HDZ-a BiH već godinama predstavljaju važan faktor u političkim dogovorima na državnom nivou. Njihova saradnja nije uvijek bila bez trzavica, ali su dvije stranke u brojnim situacijama pronalazile zajednički interes.
Dodik je i pred današnji sastanak podsjetio na takav odnos, uz osvrt na ranije kontakte HDZ-a s opozicijom iz Republike Srpske. Te pokušaje nije predstavio kao ozbiljnu prijetnju dosadašnjem partnerstvu.
Zanimljivo je da Dodik, uprkos otvorenim razlikama s Čovićem kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ne smatra da bi upravo to pitanje trebalo zaustaviti političke dogovore.
Takav pristup pokazuje da se saradnja dvije stranke ne zasniva nužno na potpunoj saglasnosti o svim političkim pitanjima, nego i na spremnosti da se razlike ostave po strani kada postoji zajednički interes.
Bošnjačke stranke pred političkom računicom
Dok SNSD i HDZ BiH razgovaraju o nastavku saradnje, jedno od važnijih pitanja ostaje ko će iz političkog bloka sa sjedištem u Federaciji BiH učestvovati u budućoj državnoj vlasti.
Dodik je već poručio da za njega nije presudno koje će bošnjačke stranke biti dio pregovora. Istovremeno je naglasio da ne namjerava prihvatati unaprijed nametnute uslove niti dozvoliti drugim političkim akterima da određuju njegov pregovarački dnevni red.
Ovakve izjave mogu se posmatrati i kao pokušaj zauzimanja što povoljnije pozicije prije početka ozbiljnijih razgovora o raspodjeli političke odgovornosti i funkcija.
Upravo bi pitanje budućih partnera moglo biti jedan od najvećih izazova u procesu formiranja vlasti, posebno imajući u vidu različite interese i međusobne odnose stranaka koje pretenduju na učešće u novoj većini.
Dodik ne zaboravlja prethodno formiranje vlasti
Da pregovori neće nužno teći brzo, nagovijestio je i sam Dodik, koji je tokom vikenda izrazio sumnju u mogućnost skorog formiranja vlasti na državnom nivou.
Pri tome se vratio na događaje nakon izbora 2018. godine, kada je proces imenovanja novog saziva Vijeća ministara BiH bio obilježen dugotrajnim političkim zastojima.
Dodik smatra da je tada SNSD izgubio značajan dio mandata čekajući imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Njegove najnovije izjave pokazuju da taj period i dalje koristi kao argument u odnosima s političkim partnerima i protivnicima.
Posebno je indikativno njegovo spominjanje mogućnosti političkog uzvraćanja zbog ranijih blokada. Takva retorika otvara pitanje hoće li se budući pregovori voditi prvenstveno potrebom za uspostavljanjem funkcionalne vlasti ili će na njih utjecati i neriješeni politički računi iz prethodnih godina.
Hoće li građani ponovo čekati politički dogovor?
Dok stranački lideri odmjeravaju snagu i traže najpovoljnije pozicije, ostaje činjenica da dugotrajni pregovori o formiranju vlasti mogu dodatno usporiti rad institucija.
Bosna i Hercegovina već ima iskustvo višemjesečnih političkih nadmudrivanja, tokom kojih su dogovori o raspodjeli funkcija često bili u prvom planu.
Zbog toga današnji sastanak Dodika i Čovića nije važan samo kao susret dvojice dugogodišnjih političkih partnera. On je i pokazatelj načina na koji bi se mogla oblikovati nova parlamentarna većina.
Hoće li dvije stranke nastaviti dosadašnjim putem i pronaći zajednički jezik s trećim partnerom ili će pregovori otvoriti nova politička razilaženja, tek treba biti poznato.
Jedno je, međutim, jasno: izbori su završeni, ali politička borba za vlast tek ulazi u svoju najvažniju fazu. A koliko će ona trajati, zavisit će prije svega od spremnosti stranačkih lidera da vlastite interese pretvore u konkretan politički dogovor.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
