Krvna grupa mogla bi otkriti mnogo više o našem zdravlju nego što smo do sada mislili. Istraživanja pokazuju da osobe s određenim krvnim grupama imaju nešto veći rizik od pojedinih malignih bolesti, dok bi krvna grupa 0 mogla biti povezana s manjom vjerovatnoćom obolijevanja od raka gušterače. Ipak, stručnjaci upozoravaju da krvna grupa nije ni presuda ni garancija dobrog zdravlja.
Većina ljudi svoju krvnu grupu povezuje isključivo s transfuzijom krvi, operacijama ili dobrovoljnim darivanjem. Međutim, naučnici već godinama istražuju može li ovaj nasljedni faktor imati značajniju ulogu u nastanku različitih bolesti, uključujući karcinome.
Posebnu pažnju privukla su istraživanja koja ukazuju na povezanost ABO krvnih grupa s rizikom od raka gušterače i želuca.
Krvna grupa 0 u nešto povoljnijem položaju
Jedno od značajnijih istraživanja, objavljeno u naučnom časopisu Journal of the National Cancer Institute, pokazalo je da osobe s krvnim grupama A, B i AB imaju povećan relativni rizik od razvoja raka gušterače u poređenju s osobama koje imaju krvnu grupu 0.
Prema rezultatima tog istraživanja, relativni rizik bio je približno 32 posto veći kod krvne grupe A, 51 posto kod AB i 72 posto kod grupe B.
Ipak, ove brojke ne znače da će navedeni procenat ljudi oboljeti od raka. Riječ je o statističkim razlikama između posmatranih grupa, a ne o individualnoj prognozi.
Zašto bi krvna grupa mogla biti važna?
Naučnici pretpostavljaju da određeni antigeni povezani s krvnim grupama mogu uticati na upalne procese, međudjelovanje ćelija i odgovor organizma na pojedine infekcije.
Posebno je zanimljiva povezanost krvne grupe A s rakom želuca, koja se proučava već decenijama. Međutim, mnogo značajniji poznati faktori rizika za ovu bolest uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, pušenje i određene prehrambene navike.
Kada je riječ o raku debelog crijeva, rezultati istraživanja nisu dovoljno ujednačeni da bi se moglo pouzdano tvrditi kako jedna krvna grupa pruža posebnu zaštitu.
Može li krvna grupa predvidjeti bolest?
Upravo je to pitanje na koje medicina još nema jednostavan odgovor.
Krvna grupa je nasljedna karakteristika koju ne možemo promijeniti, ali njen eventualni uticaj na rizik od raka predstavlja samo mali dio mnogo složenije slike.
Na nastanak malignih bolesti utiču godine života, nasljedne predispozicije, pušenje, alkohol, gojaznost, fizička neaktivnost, određene infekcije i brojni drugi faktori.
Zbog toga osoba s krvnom grupom 0 ne bi trebala smatrati da je zaštićena od raka, baš kao što osobe s grupama A, B ili AB nemaju razloga za strah samo zbog svoje krvne grupe.
Ono što možemo promijeniti važnije je od onoga što nasljeđujemo
Dok naučnici nastavljaju istraživati genetske i biološke mehanizme povezane s nastankom raka, zdravstvene preporuke ostaju jasne.
Nepušenje, ograničavanje alkohola, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i preventivni pregledi u skladu s godinama života i individualnim rizikom predstavljaju važne korake u smanjenju vjerovatnoće razvoja pojedinih malignih bolesti.
Poznavanje krvne grupe može biti korisna zdravstvena informacija, ali za sada nije osnova za određivanje posebnog programa onkoloških pregleda.
Na kraju, nauka nam šalje važnu poruku: krvna grupa može otkriti određene statističke razlike u riziku od bolesti, ali o našem zdravlju ne odlučuje samo ono što smo naslijedili, nego i način na koji živimo.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
