14 Jun

Svjetski dan darivalaca: Osjećaj nakon darivanja krvi je neprocjenjiv

Krv je najdragocjeniji poklon koji možete darovati drugoj osobi - dar života. Redovite donacije krvi su potrebne da bi Zavod za transfuziologiju u Sarajevu u svakom trenutku imao dovoljne količine i pomogao pacijentima.

A upravo se danas obilježava Svjetski dan darivalaca krvi, čiji je ovogodišnji moto Šta mogu učiniti? Daruj krv. Daruj sad. Daruj redovno.

"Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH obilježava današnji dan akcijom darivanja krvi, koja je realizirana u saradnji s Benettonom i Crvenim križem Stari Grad u Ferhadiji, koja je inače uvijek prometna ulica te stoga očekujemo i veliki broj darivalaca", kazala je za Radiosarajevo.ba prim. dr. Jasminka Kurilić, direktorica Zavoda i spec. transfuzijske medicine.

Svjetski dan darivalaca krvi je 14. juna, na dan rođenja Karla Landsteinera, nobelovca koji je otkrio ABO sistem i omogućio da se transfuzije obavljaju bez smrtne opasnosti jer time pacijenti dobivaju krv koja im odgovara.

Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, i to tri do četiri puta u toku jedne godine. Moraju se zadovoljiti odgovarajući kriteriji:  da je osoba zdrava, dobrog općeg stanja, teža od 50 kilograma, a hemoglobin koji se određuje u Zavodu mora biti odgovarajućeg nivoa, baš kao i krvni pritisak.

"Krv koja se daje pacijentu mora uvijek biti sigurna. U posljednja tri mjeseca zalihe komponenata krvi iznose četiri stotine, što je zaista dovoljna količina da ispuni sve zahtjeve kliničara odnosno pacijenata za liječenje ovom dragocjenom tečnošću. Zavod je u prošloj 2016. godini prikupio 14.600 jedinica pune krvi.

No, osim pune krvi u zavodu se daruju i trombociti (ćelijska ili krvna komponenta). Prikupili smo 480 koncentrata trombocita sa ćelijskog separatora. Inače, jedan koncentrat zamjenjuje šest malih trombocita koji se pripremaju iz šest doza pune krvi. U tome je prednost - što pacijent primi od jednog darivaoca potrebnu količinu trombocita. A ako primi šest malih trombocita, onda bi primio krv od šest darivalaca", pojašnjava direktorica Kurilić.

Odluka da donirate krv može spasiti život i više ljudi, ako se ta krv razdvoji u više komponenata.

Jedna od dobrovoljnih darovateljica krvi iz Sarajeva za Radisaosarajevo.ba je kazala kako je osjećaj nakon darivanja krvi neprocjenjiv i kako se ne može ni s čim porediti. 

"Svjesnost da činim dobro i nekome pomažem umanjuje prvobitni strah da ću se nakon darivanja osjećati loše, osjećati vrtoglavicu ili bilo šta slično. Jednostavno kazano, osjećaj nakon darivanja krvi je neprocjenjiv", kazala nam je darovateljica krvi.

"Zakon nalaže da moramo testirati krv darivaoca na transmisione bolesti - hepatitis B, C te HIV i siflis. Potom se određuje ABO sistem i RH faktor. Tačnije, određuje se da li je neko A, B, AB ili O krvna grupa i da li osoba ili pozitivan ili negativan RH faktor.

Nakon toga se krv obrađuje u odsjeku za pripremu komponenti. Darivalac daje punu krv, no pacijentu nije potrebna puna krv već neke njene komponente. Mi smo u mogućnosti izdvojiti tri osnovne komponente iz krvi, a to su plazma, eritrociti i trombociti pa pacijent prima ono što mu treba. To se zove komponentna terapija ili liječenje pacijenata", dodaje prim. dr. Kurilić.

Zavodu za transuziologiju postoji jedinstven registar darivalaca krvi koji broji oko 40 hiljada imena. Kada se pojavi potreba za određenim tipom krvi, kontaktiraju se osobe iz registra te pošalje vozilo kako bi što prije došli i darovali krv.

"Naša populacija je poznata kao humana populacija. Građani se redovito odazivaju na naše akcije. Ko želi, može doći i u Zavod, svakim danom od osam do 20 sati, iako je preporuka da se krv daje u jutarnjim satima, prije obroka jer poslije može doći do nedozvoljene količine masnoća u krvi što nije preporučljivo za pacijente. Obrađena i testirana krv treba čekati pacijenta, ne smije biti obratno. Zato je bitno da Zavod ima dovoljne količine krvi.

Upravo je svrha ovogodišnje kampanje osigurati dovoljne količine zaliha u svim okolnostima. Zahvaljujemo se u ime pacijenata i zaposlenika Zavoda svim darivaocima", poručila je naša sagovornica.

krv

 

Kadaverične i transplantacije matičnih ćelija

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je najstarija i jedina samostalna institucija u oblasti transfuzijske medicine u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"U Zavodu se osim prikupljanja krvi obavljaju i druge važne djelatnosti za našu populaciju. Mi smo dio projekta autologne transplantacije matičnih ćelija zajedno sa KCUS-om. Pacijenti s ratličitim dijagnozama, nakon pripreme dolaze u Zavod i daruju sami sebi matične ćelije. One se tokom pet do šest sati prikupljaju na aparatu, a potom zaleđuju i čuvaju na temperaturi od minus 196 stepeni na tečnom azotu. Pacijent se potom vraća na hematologiju, i nakon određene terapije odnosno kada se ukaže potreba, prikupljene stem ćelije mu se daju i tako se obnavlja njegova krvna loza. Cijeli proces nazivamo autolognom transplantacijom ćelija", objašnjava direktorica Kurilić.

Možda je malo poznato, no Zavod učestvuje i u kadaveričnim transplatacijama. U BiH je vrlo mali broj kadavera, a veliki broj pacijenata koji očekuje transplantaciju bubrega, jetre, srca, rožnjače...

"Kada se pojavi kadaver, limfni čvor i uzorak krvi šalju se na transfuziologiju gdje se određuju njegovi humani leukocitni antigeni. Nakon te analize, biraju se pacijenti koji su podudarni i njima se transplantira određeni organ, najčešće bubreg. Trenutno 220 pacijenata čeka na odgovarajući bubreg, a kada ga dobiju, skidaju se s dijalize i vraćaju normalnom životu", kaže prim. dr. Jasminka Kurilić.

 

(Izvor: Radiosarajevo.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top