Američkom predsjedniku Donaldu Trampu posljednjih dana predstavljen je prošireni spisak mogućih vojnih opcija protiv Irana, usmjerenih na dodatno uništavanje nuklearnih i raketnih postrojenja ili na slabljenje iranskog vrhovnog vođe, tvrdi više američkih zvaničnika. Planovi koji se razmatraju znatno nadilaze one o kojima se raspravljalo prije nekoliko sedmica, tokom masovnih protesta protiv iranske vlasti, piše "New York Times".
Prošireni popis opcija
Nove opcije znatno su šire od prijedloga koje je Tramp razmatrao prije dvije sedmice kao odgovor na ubistva demonstranata koja su provodile iranske sigurnosne snage. Prema riječima zvaničnika, koji su o mogućim vojnim planovima govorili pod uvjetom anonimnosti, aktuelni prijedlozi uključuju i mogućnost udara američkih snaga na ciljeve unutar Irana. Ukupan kontekst se promijenio jer su protesti, barem za sada, brutalno ugušeni.
Tramp od Irana traži daljnje korake kako bi obustavio razvoj nuklearnog oružja i prekinuo podršku posredničkim grupama koje dugo ciljaju Izrael i destabiliziraju Bliski istok. On i njegovi najbliži saradnici razmatraju hoće li ispuniti prijetnje vojnom akcijom kako bi ostvarili te ciljeve i potencijalno doveli do promjene vlasti u Teheranu.
Diplomatija uz prijetnju sile
Zvaničnici navode da Tramp još nije odobrio vojnu akciju niti je izabrao neku od opcija koje mu je predstavio Pentagon. Predsjednik je i dalje otvoren za diplomatsko rješenje, a pojedini saradnici priznaju da je cilj prijetnji vojnom silom potaknuti Irance na pregovore. Posljednjih dana Tramp razmišlja i o tome je li promjena režima održiva opcija.
- Kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske na svijetu, predsjednik Tramp ima na raspolaganju brojne opcije kad je riječ o Iranu - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli.
- Predsjednik je rekao da se nada da nikakva akcija neće biti potrebna, no iranski režim trebao bi postići dogovor prije nego što bude prekasno.
Tokom protesta koji su prije nekoliko sedmica zahvatili Iran, Trampova administracija razmatrala je udare na iranski nuklearni program, kao i na simbolične ciljeve poput sjedišta paravojske odgovorne za gušenje protesta. Tramp je tada naglo isključio vojnu akciju, nakon što su iranske vlasti objavile da su otkazale stotine planiranih pogubljenja, dok su Izrael i arapske zemlje zatražile odgodu udara.
Usporedba s Venezuelom
Zvaničnici kažu da Tramp primjenjuje sličan pristup Iranu kao i Venezueli, gdje su Sjedinjene Države mjesecima gomilale snage uz obalu u sklopu kampanje pritiska za svrgavanje vođe Nicolása Madura. Napori da se Maduro uvjeri da napusti zemlju tada su propali, što je dovelo do američke vojne intervencije i njegova uhićenja. On i supruga sada čekaju suđenje u pritvoru u Brooklynu.
Sa Iranom, zvaničnici su skeptični da će Teheran prihvatiti uvjete koje su postavile Sjedinjene Države. Oni uključuju trajni prekid svakog obogaćivanja uranija i odricanje od svih nuklearnih zaliha, počevši s više od 435 kilograma uranija obogaćenog do razine blizu one potrebne za bombu. Većina tog materijala, međutim, ostaje zakopana pod ruševinama nastalim u udarima u junu prošle godine.
Zahtjevi idu i dalje i uključuju ograničenja dometa i broja balističkih projektila u iranskom arsenalu, kao i prekid potpore posredničkim grupama na Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbollah i Hutije koji djeluju u Jemenu. Pristanak na ograničenje projektila u osnovi bi onemogućio Iran da napadne Izrael.
Tramp je u srijedu na društvenim mrežama upozorio Iran da je vojska spremna napasti "brzinom i silinom, ako bude potrebno".
- Nadam se da će Iran brzo 'sjesti za stol' i dogovoriti pošten sporazum – bez nuklearnog oružja – koji će biti dobar za sve strane. Vrijeme istječe, to je zaista ključno - napisao je Tramp.
Ipak, jedan američki zvaničnik rekao je da su Tramp i njegovi saradnici svjesni da bi bilo kakva operacija u Iranu bila daleko teža od one u Venezueli. Opasnost za američke snage bila bi znatno veća, a Iran je daleko sposobniji protivnik. Državni sekretar Marco Rubio rekao je Senatu u srijedu kako smatra da bi upravljanje promjenom režima u Iranu "bilo čak i daleko složenije" nego u Venezueli.
Tri glavna scenarija
Tramp i dalje razmatra niz opcija koje se, prema riječima zvaničnika, mogu provesti istovremeno ili u kombinaciji.
Među najrizičnijima je tajno slanje američkih komandosa da unište ili teško oštete dijelove iranskog nuklearnog programa koji nisu pogođeni bombardiranjem prošlog juna. Američke snage dugo su vježbale specijalizirane misije ulaska u zemlje poput Irana radi ciljanih udara na nuklearne lokacije.
Druga opcija podrazumijeva seriju udara na vojne i druge ciljeve povezane s vrhovnim vođstvom, što bi moglo izazvati previranja i stvoriti uvjete da iranske snage sigurnosti ili druge frakcije svrgnu 86-godišnjeg vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija. U ovom scenariju nije jasno ko bi zavladao zemljom nakon uklanjanja Hameneija i bi li nasljednik bio spremniji na saradnju sa SAD-om. Tramp je djelomično motivisan za udar na iranske vođe i zbog navodnih pokušaja atentata na njega.
Treću opciju zagovara Izrael, koji želi da mu se SAD pridruži u ponovnom napadu na iranski program balističkih projektila, koji su, prema obavještajnim podacima, uglavnom obnovljeni od 12-dnevnog rata prošlog juna. Izraelski zvaničnici su izrazito zabrinuti zbog iranskog raketnog programa koji može dosegnuti ciljeve širom Izraela.
Regionalne konzultacije i vojne pripreme
Kontraadmiral Ali Šamkani, šef novog tijela za nadzor vojnih operacija u Iranu, izjavio je u srijedu da bi svaki američki udar bio smatran činom rata, te da bi Iran snažno odgovorio i ciljao Tel Aviv.
Početkom sedmice, zvaničnici Bijele kuće sastali su se s general-bojnikom Šlomijem Binderom, šefom izraelske vojne obavještajne službe, koji je administraciju izvijestio o podacima o Iranu. Saudijski ministar odbrane, princ Halid bin Salman, također je boravio u Vašingtonu radi sastanaka s visokim zvaničnicima Trampove administracije.
Američki zvaničnici naglašavaju da se ove i druge opcije još uvijek razrađuju te da nema konsenzusa o konačnom cilju bilo kakve vojne akcije. Postavljaju se i ozbiljna pravna pitanja o ovlaštenju za napad na Iran bez odobrenja Kongresa. Iako američki predsjednici redovno naređuju ograničene udare bez takvog odobrenja, šira kampanja protiv Irana, posebno s ciljem svrgavanja vlade, mogla bi se smatrati činom rata.
Foto:Facebook/Donald Trump
