Kada se podvuče crta, odmah je vidljivo da najveću cijenu struje među analiziranim zemljama imaju domaćinstva u Evropi. U Danskoj, Njemačkoj i Belgiji su čak dvostruko više od onih u Francuskoj i Grčkoj. One su za dva ili tri puta više od globalnog prosjeka koji se kreće oko 0,12 evra po jednom kilovat-satu, što je, kako su naveli autori ove studije, rezultat rata u Ukrajini, pokidanih lanaca snabdijevanja i inflacije.
Prema ovim podacima, najskuplju struju tokom prošle godine plaćali su građani Danske – oko 0,43 evra po jednom kilovat-satu, što je pet puta više nego u BiH. Odmah iza njih su, za par feninga manje, Nijemci i Belgijanci. Austrijanci za jedan kilovat plaćaju 0,29, Italijani 0,27 evra, dok je ona u Finskoj, Japanu i Luksemburgu oko 0,20 evra. U Sloveniji je 0,17, u Hrvatskoj 0,12 evra po jednom kilovat-satu.
Kako objašnjavaju stručnjaci, ono što je bitno ovdje naglasiti jeste da su ovolike razlike u cijenama dijelom rezultat i načina na koji se proizvodi električna energija, jer je ona u slučajevima vjetro i solarnih elektrana daleko skuplja od one koja se proizvede u hidroelektranama.
Za razliku od pomenutih zemalja, BiH ima daleko povoljniju cijenu električne energije, koja je čak za 30 odsto niža i od pomenutog globalnog prosjeka i iznosi oko 0,08 evra, a društvo joj na ovom spisku prave Mađarska, Bjelorusija, Srbija, Južna Koreja i Meksiko. Ono što je interesantno jeste da jeftiniju struju od BiH imaju jedino građani Demokratske Republike Kongo.
Svi analitičari u BiH su složni u tome da ono šta najviše stoji iza cijene struje u našoj zemlji je, prije svega, kupovanje socijalnog mira.
Cijena koju danas imamo za domaćinstva i za ostalu potrošnju na niskom naponu je gotovo pa jeftinija nego što je cijena električne energije na pragu elektrana kada se pomiješa ili uzme prosjek hidro i termo električne energije unutar Elektroprivrede BiH ili Elektroprivrede RS. Ovakva situacija je neodrživa i pitanje je dana kada će vlast i nadležni organi donijeti odluku o poskupljenju električne energije u BiH.
Mnogi razvojni projekti ulaganja u vlastite solarne sisteme na svojim krovovima ili zemlji se, prema trenutnim cijenama struje i cijenama opreme i ugradnje isplate za 8-9 godina, a s obzirom na očekivana poskupljenja taj rok za povrat investicije će im biti i vjerovatno dvostruko kraći.
Kad imamo na umu da je životni vijek solarne opreme, panela i preko 25 godina, onda je sasvim jasna računica, zašto je ulaganje u svoje vlastite panele na krovovima jedna od danas najboljih i najpametnijih investicija.
Za sve one koji žele više informacija i izgraditi svoju solarnu elektranu od sada sve informacije, opremu i usluge montiranja mogu dobiti putem web stranice https://svezasolar.ba ili direktno u Cazinu, u novootvorenoj radnji Sve za solar, u Šepićima, ulica Klupe bb. Također, mogu pisati na info@svezasolar.ba ili zvati na 062 581 113.
