Historija međunarodnih odnosa pokazuje da gotovo svaki novi svjetski poredak nastaje nakon velikih političkih lomova, ratova ili dubokih ekonomskih promjena.
Upravo zato mnogi analitičari danas smatraju da se svijet nalazi u jednoj od najosjetljivijih geopolitičkih faza nakon završetka Hladnog rata. Povratkom Donalda Trump-a u Bijelu kuću politička scena svijeta ponovo je dobila dinamiku neizvjesnosti, oštre retorike i radikalnih političkih zaokreta.
Ono što je do prije nekoliko godina izgledalo kao povremeni politički eksces danas postaje dio nove globalne realnosti u kojoj se tradicionalni savezi preispituju, međunarodne institucije slabe, a politički populizam dobija novu snagu. Mnogi svjetski mediji i politički analitičari upozoravaju da se u posljednjim mjesecima dodatno rasplamsavaju brojna krizna žarišta, od Bliskog istoka do odnosa velikih sila prema Ukrajini, Kini i NATO savezu. Retorika koja dolazi iz Washingtona često djeluje nepredvidivo, ali istovremeno pokazuje jasnu namjeru redefiniranja američke vanjske politike prema principu “Amerika prije svega”.
Upravo u tome leži i najveća podjela među građanima SAD-a, ali i međunarodnom javnošću.
Dok jedni Trumpa vide kao političara koji ruši ustaljene birokratske modele i vraća fokus na interese običnog američkog građanina, drugi upozoravaju da takva politika dodatno destabilizira ionako uzdrman međunarodni poredak. Posebno je zanimljivo da Trump svoju političku snagu ne crpi isključivo iz institucionalne moći predsjednika, nego prije svega iz sposobnosti da oblikuje javni prostor.
Njegove izjave, konferencije, objave na društvenim mrežama i direktni nastupi često postaju dominantna tema globalnih medija. Na taj način ne prati samo političke tokove nego ih aktivno usmjerava i kontroliše.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Trump i dalje ima izuzetno snažnu podršku među konzervativnim biračima, posebno među onima koji smatraju da su globalizacija, migracije i liberalne politike ugrozile američki identitet i ekonomsku stabilnost. S druge strane, protivnici upozoravaju da takva politika produbljuje podjele unutar samog američkog društva. Fenomen njegove popularnosti mnogi sociolozi objašnjavaju činjenicom da moderni birači sve manje vjeruju klasičnim političkim elitama i tradicionalnim medijima.
Trump je upravo na tom nepovjerenju izgradio politički identitet, predstavljajući sebe kao lidera koji govori “ono što drugi ne smiju”.
Međutim, problem nastaje kada globalna politika počne funkcionirati kroz logiku nepredvidivosti.
U takvom ambijentu i najmanja politička izjava može izazvati ekonomske poremećaje, diplomatske sukobe ili dodatno podgrijati već postojeće konflikte širom svijeta. Zato se sve češće postavlja pitanje: da li svijet ulazi u eru nove preraspodjele moći u kojoj će dominirati jaki nacionalni lideri i interesne sfere velikih sila, ili je riječ o prolaznoj fazi političkog populizma koja će se vremenom iscrpiti.
Odgovor na to pitanje trenutno nema ni Washington, ni Brisel, ni Moskva, ni Peking. Ali jedno je sigurno, svijet nakon povratka Donalda Trumpa više nije isti, a posljedice takvih promjena osjećat će se daleko izvan granica Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: Cazin.net
FOTO: Ilustracija
