Američki predsjednik Donald Trump otkrio je da je ozbiljno razmatrao mogućnost preimenovanja Atlantskog okeana u "Trumpov okean", ali je od te namjere odustao nakon razgovora s izvršnim direktorom Googlea Sundarom Pichaijem. Trump tvrdi da mu je Pichai objasnio kako bi takva promjena bila znatno složenija od ranijih preimenovanja geografskih područja u Sjedinjenim Američkim Državama.
O svojoj ideji govorio je tokom skupa održanog u srijedu u Clemsonu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, gdje se osvrnuo na ranije promjene geografskih naziva, ali i otkrio detalje razgovora s prvim čovjekom Googlea, kojeg je opisao kao genija.
Sviđaju mi se samo dva okeana, Atlantski i Tihi. Neću staviti ime Trump ili Amerika ni na jedan drugi okean osim na ta dva. Zato smo ozbiljno razmotrili Atlantik i nazvao sam Google Maps, koji su bili sjajni u vezi s jezerom Amerika. Razgovarao sam s briljantnim čovjekom, Sundarom Pichaijem. On vodi cijeli Google", ispričao je Trump.
Američki predsjednik našalio se da je Google još potresen zbog promjene naziva Meksičkog zaljeva u Američki zaljev, a zatim opisao kako je izgledao njegov pokušaj da kompaniju pridobije za novu ideju.
"'Ne, ne, ne, ovaj put to neću učiniti', rekao mi je", prepričao je
Trump Pichaijev odgovor.
Prema njegovim riječima, direktor Googlea objasnio mu je da se okeani ne mogu tretirati na isti način kao geografska područja koja se nalaze unutar granica jedne države.
"Rekao je: 'Gospodine, okeani su druga stvar. Oni se prostiru uz puno država. Molim vas, nemojte to tražiti od nas'", nastavio je Trump.
Nakon toga je okupljenima poručio da će najvjerovatnije odustati od preimenovanja.
"Tako da ću vjerovatno odustati", rekao je, a zatim prisutne upitao za mišljenje i zaključio: "Mislim da je bolje da ostane Atlantski okean."
Trump želi okean sa svojim imenom
Ideju o promjeni naziva jednog od svjetskih okeana Trump nije prvi put spomenuo u Južnoj Karolini. Još 10. oktobra, tokom političkog skupa u Clarksvilleu u Tennesseeju, govorio je o mogućnosti da Atlantski ili Tihi okean dobiju novo ime.
"Imamo zaljev. Imamo prekrasno jezero", poručio je tada pristalicama.
Potom je, prisjećajući se prijedloga koji je dobio, nastavio:
"Onda je neko rekao: 'Treba vam rijeka'. A ja kažem – treba nam okean."
Kao moguće nazive predložio je "Trumpov okean" i "Okean Amerika".
"Moramo to učiniti. Prije nego što odem, trebali bismo imati okean i jednu veliku rijeku", izjavio je.
Tokom posljednjeg govora objasnio je i zbog čega ga privlači ideja preimenovanja velikih geografskih područja, navodeći da je uvijek težio vrhunskim stvarima.
"Moj otac je govorio da taj klinac ima najbolje oko za lokacije", rekao je govoreći o sebi.
Iako je ranije spominjao mogućnost promjene imena velikih američkih rijeka, sada je naglasio da ne namjerava preimenovati Hudson i Mississippi.
Može li Trump zaista promijeniti ime okeana?
Američki predsjednik ima mogućnost da izvršnim uredbama odredi koje će geografske nazive koristiti savezne institucije i vladine agencije. Međutim, takve odluke uglavnom se odnose na službenu upotrebu unutar Sjedinjenih Američkih Država i ne obavezuju druge države da prihvate iste nazive.
Situacija je posebno složena kada je riječ o Atlantskom i Tihom okeanu, koji se prostiru uz brojne države i čija su imena međunarodno priznata. Ne postoji međunarodno tijelo koje bi moglo prisiliti druge zemlje da prihvate naziv koji jednostrano odredi američka administracija.
Zbog toga bi eventualna odluka Washingtona o promjeni imena Atlantskog okeana prvenstveno imala značaj za američke državne institucije, dok bi ostatak svijeta mogao nastaviti koristiti postojeći naziv.
Google već mijenjao nazive na svojim mapama
Google je ranije potvrdio da se pri prikazivanju geografskih naziva oslanja na službene izvore pojedinih država. U Sjedinjenim Američkim Državama kompanija je već prilagodila Google Maps promjenama koje je pokrenula Trumpova administracija, pa se Meksički zaljev prikazuje kao Američki zaljev, a jezero Ontario kao Američko jezero.
"Naša je dugogodišnja praksa primjenjivati promjene imena kada se ona ažuriraju u službenim vladinim izvorima", poručili su iz Googlea.
Podatke o geografskim nazivima kompanija preuzima iz Informacijskog sistema geografskih imena (GNIS), koji djeluje u okviru Američkog geološkog instituta.
Ipak, način prikazivanja naziva zavisi od toga gdje se korisnik nalazi. Kada različite države koriste različita službena imena za isto geografsko područje, Google Maps prilagođava prikaz korisnikovoj lokaciji.
"Kada se službeni nazivi razlikuju među zemljama, korisnici Mapsa vide svoj službeni lokalni naziv. Svi ostali u svijetu vide oba naziva. To vrijedi i u ovom slučaju", objasnili su iz kompanije.
Primjer takve prakse je naziv mora između Japana i Korejskog poluotoka, oko kojeg postoji spor između Japana i Južne Koreje.
Na Google Mapsu u SAD-u ono je označeno kao Japansko more (Istočno more).
Google je također potvrdio da korisnici u SAD-u jezero Ontario vide pod nazivom Lake America, korisnici u Kanadi pod nazivom Lake Ontario, dok se u drugim dijelovima svijeta prikazuju oba imena.
Od Meksičkog zaljeva do Mount McKinleyja
Prijedlog da Atlantski okean dobije Trumpovo ime dio je šire politike promjene geografskih naziva koju provodi njegova administracija. Osim Meksičkog zaljeva i jezera Ontario, Trumpova administracija vratila je vojnoj bazi Fort Liberty raniji naziv Fort Bragg.
Promijenjen je i naziv najvišeg planinskog vrha Sjeverne Amerike, koji je s imena Denali vraćen na Mount McKinley.
Trump je nedavno otišao i korak dalje, predloživši promjenu naziva američke savezne države New Mexico u "New America", odnosno Nova Amerika.
Prema njegovom mišljenju, takva bi promjena državi donijela dodatnu vrijednost i prestiž.
"New Mexico bi odmah trebao promijeniti ime u New America", napisao je 19. oktobra na društvenoj mreži Truth Social.
"Mi nismo Meksiko, mi smo Sjedinjene Američke Države!", dodao je.
Međutim, za razliku od geografskih naziva koje koriste federalne institucije, ime savezne države ne može se jednostavno promijeniti predsjedničkom izvršnom uredbom.
Naziv New Mexico utvrđen je ustavom te savezne države, pa bi za eventualnu promjenu bilo potrebno provesti odgovarajući pravni postupak na državnom nivou.
Trump je tako, nakon prethodnih promjena naziva jezera, zaljeva, vojne baze i planinskog vrha, razmatrao i preimenovanje jednog od najvećih okeana na svijetu. Ipak, prema njegovom vlastitom priznanju, razgovor s direktorom Googlea zasad ga je odvratio od te namjere.
Foto:Twitter
