Tužilaštvo iznosi argumente o Mladićevoj genocidnoj namjeri u drugim općinama u BiH

ratko
Iznošenjem argumenata Tužilaštva danas će pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove biti nastavljena rasprave o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske prvostepeno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.


Tužilaštvo će na današnjem ročištu pokušati da potkrijepi žalbu koju je podnijelo na presudu jer je po jednoj tački optužnice Mladić oslobođen za genocid u šest općina u BiH.

U žalbi Tužilaštvo navodi kako je pogrešan nalaz iz presude da “Mladić i drugi učesnici u UZP-u nisu dijelili genocidnu namjeru da unište muslimane i Hrvate u tim opštinama”.

Advokati odbrane su jučer, prvog dana rasprave o žalbama, zatražili su od petočlanog žalbenog vijeća da presudu Mladiću na doživotni zatvor preinači u oslobađajuću.

Mladića je u julu 1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, dok je u novembru iste godine optužnica proširena i uključivala je optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se odnose na napad na Srebrenicu iz jula 1995., kao i uzimanje članova UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Od 1995. optužnica protiv Mladića je mijenjana četiri puta, a zadnji put je to Haško tužilaštvo uradilo u decembru 2011. kojom mu je na teret stavljeno 11 tačaka, odnosno genocid počinjen u Srebrenici, te u opštinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, progona širom BiH, terorisanja građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostepeno vijeće Tribunala u Haagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.