Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.
Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu, nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.
Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.
BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000–116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi – upozorava Pašalić.
Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više neće ponoviti, 4.377.033 stanovnika.
Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika — od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 – naglašava Pašalić.
Ako se trendovi nastave, demografski pad će biti još gori. Uz negativni prirodni priraštaj, procjenjuje se da bi Republika Srpska do 2050. godine mogla izgubiti dodatnih 250.000 do 300.000 ljudi.
Zabrinjavajuće podatke objavila je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Podaci pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.
To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.
Federacija BiH bilježi najviše rođenih — 15.341, zatim Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584.
Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji – ističu iz IDDEEA BiH.
Ovo nisu samo statistike — ovo je slika ozbiljne krize povjerenja građana u sistem, budućnost i smisao ostanka.
Sociolog Mirjana Čeko kaže da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, znači da su odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.
Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u ekonomskoj nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenim društvenim vrijednostima. Obrazovanje ne garantuje posao, rad ne donosi sigurnost, trud se rijetko prepoznaje. Odluka o porodici postaje teret – kaže ona.
Niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine rađanje djece rizikom, a ne investicijom u budućnost. Mladi ne odbijaju djecu — odbijaju da ih dovedu u neizvjestan sistem.
Posebno zabrinjava to što odlaze upravo mladi, obrazovani i radno sposobni.
Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs — ljudski potencijal.
Pad nataliteta je globalan trend, ali u BiH uzroci nisu ni luksuz ni životni izbor, već hronična nesigurnost.
U razvijenim zemljama to je stvar izbora, a ovdje sistemskog neuspjeha. Posljedice će biti dugoročne i ozbiljne — penzioni sistem neće biti održiv, a društvo bez mladih ostaje bez energije, kreativnosti i nade.
Država, tvrdi Čeko, mora odustati od simboličnih mjera i početi graditi pravu populacionu politiku:
- stabilna zaposlenja
- veće plate
- dostupni vrtići
- stambene olakšice
- fleksibilni radni uslovi
- stvarna društvena podrška roditeljstvu
Dok god mladi biraju između života u BiH i dostojanstva — biraće odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost – zaključuje Čeko.
