Samo 70 veterinarskih inspektora na svim nivoima
Iako se meso i proizvodi životinjskog porijekla u Federaciji BiH kontrolišu na različitim nivoima, nadležne institucije nemaju zajedničku evidenciju iz koje bi se moglo utvrditi koliko je takvih proizvoda zbog nepravilnosti uklonjeno s tržišta ili uništeno.
Istovremeno, podaci za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju da su veterinarski inspektori prekršaje pronašli u 40 kontrola, prenosi Klix.
Federalni veterinarski inspektori su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali prekršajne naloge vrijedne približno 48.000 KM. Dodatnih 26 povreda propisa evidentirano je prilikom kontrola cestovnog transporta, a kazne za te slučajeve tek trebaju biti izrečene.
Zbog lakših nedostataka doneseno je i 40 upravnih mjera kojima je subjektima naređeno da utvrđene nepravilnosti otklone.
Tokom prvih šest mjeseci godine inspektori su obavili 105 kontrola u veleprodaji i maloprodaji te isto toliko kontrola cestovnog transporta proizvoda životinjskog porijekla. Pregledana su i 58 ugostiteljska objekta, 24 klaonice papkara i peradi te 22 objekta u kojima se prerađuju meso i mlijeko.
Prilikom nadzora provjeravaju se porijeklo i mogućnost praćenja proizvoda kroz lanac prometa, način skladištenja, rokovi trajanja, deklaracije, temperatura čuvanja i potrebna veterinarska dokumentacija. Kod transporta se kontrolišu i higijenski uslovi u vozilima i potvrde o dezinfekciji.
Posebna pažnja usmjerena je na svježe i zamrznuto meso, kao i na proizvode za koje nije moguće utvrditi porijeklo ili nemaju odgovarajuću deklaraciju i dokumentaciju. Kontroliše se i mljeveno meso, s obzirom na to da nije dozvoljeno unaprijed samljeti meso i takvo ga ponuditi kupcima bez njihovog zahtjeva.
Ipak, nakon svih tih kontrola ne postoji jedinstven podatak o ukupnoj količini mesa koja je u Federaciji BiH povučena iz prodaje ili završila na uništavanju.
To je potvrdio i Sektor za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Evidencije o otpadu nastalom u proizvodnji ili povratom proizvoda životinjskog porijekla vode sami subjekti koji posluju s hranom, dok vlastite evidencije imaju i odobreni objekti za prikupljanje animalnog otpada.
Problem predstavlja i broj ljudi zaduženih za nadzor. Na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou trenutno je ukupno 70 veterinarskih inspektora.
“Evidentno je da je nedovoljan broj veterinarskih inspektora, što onemogućava efikasniju i sveobuhvatniju kontrolu na terenu”, upozorili su iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Pitanje evidencije dodatno je došlo u fokus nakon nedavnih kontrola u Republici Srpskoj, gdje je zbog utvrđenih nepravilnosti iz mesnica i drugih objekata povučeno 4,5 tona mesa i prerađevina.
Za razliku od podataka o domaćem tržištu u Federaciji, na državnom nivou postoje preciznije informacije o robi koja stiže preko granice.
Granični veterinarski inspektori su od početka 2026. pregledali 26.854 pošiljke koje podliježu veterinarskom nadzoru. Među njima je bilo 8.621 pošiljka mesa i mesnih prerađevina, dok je za 30 pošiljki zabranjen uvoz u BiH.
Najčešći problemi odnosili su se na veterinarsko-zdravstvene certifikate, nepravilnosti prilikom certificiranja i deklarisanja te meso porijeklom iz država ili područja iz kojih uvoz nije dozvoljen.
Tokom laboratorijskih kontrola mesa i mesnih proizvoda, ne računajući ribu, urađena je 851 analiza, a u tri slučaja rezultati su bili pozitivni. U takvim situacijama laboratorijski se provjerava i narednih deset pošiljki istog proizvođača, dok dodatne troškove snosi uvoznik.
Prema podacima Ureda za veterinarstvo BiH, tokom ove godine nije zabilježeno da je uvezeno meso moralo biti povučeno nakon što je već stiglo do tržišta.
Uništeno je, međutim, 38.968 kilograma mesa peradi koje zbog pozitivnih laboratorijskih nalaza nije moglo biti vraćeno u zemlju porijekla. Ta roba nije bila puštena na tržište BiH.
Najviše mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu stiže iz Italije, Španije, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Turske, Brazila, Argentine i Srbije.
Agencija za sigurnost hrane BiH tokom 2026. zaprimila je dvije obavijesti koje su se odnosile na meso ili mesne proizvode koji su bili dostupni ili su mogli dospjeti na domaće tržište. Kada se utvrdi da je rizičan proizvod distribuiran u BiH, nadležne inspekcije pokreću njegovo povlačenje ili opoziv.
Neriješeno ostaje i pitanje sistemskog zbrinjavanja animalnog otpada. U Federaciji postoje odobreni objekti za njegovo prikupljanje, dok kompanija Brovis iz Visokog ima odobrenje za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla za vlastite potrebe.
Strategija za rukovanje animalnim otpadom u BiH izrađena je prije približno deset godina i predviđala je izgradnju odgovarajućeg postrojenja i mreže sabirališta. Međutim, taj dokument do danas nije usvojen na državnom nivou.
