U Sarajevu dva nova smrtna slučaja od posljedica gripe

bolnica
Nakon što smo danas objavili podatke Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, od iste ustanove smo dobili ažurirane koji kažu da se broj oboljelih i umrlih povećao.

Od početka sezone, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 16.093 pacijenta sa simptomima sličnim gripi (ILI), potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba 

"Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, od početka sezone, prijavljeno je ukupno devet smrtnih ishoda pozitivnih na virus gripe tip A, podtip A(H1N1)pdm09. Četiri smrtna ishoda registrirana su u Kantonu Sarajevo, tri u Zeničko-Dobojskom, i dva u Tuzlanskom kantonu", kazala je za Radiosarajevo.ba Maja Kojović, glasnogovornica Zavoda za javno zdravstvo FBiH

Soj virusa gripe A(H1N1)pdm09, odgovoran za pandemiju gripe u sezoni 2009/2010, sada cirkulira svake godine i smatra se sezonskim sojem koji uzrokuje sezonsku gripu, pojasnili su iz ovog Zavoda.

Prema njihovim riječima, zaštita protiv ovog soja obuhvaćena je sezonskim cjepivom protiv gripe. "Svinjska gripa" je nezvaničan naziv za ovaj soj, ali u suštini netačan i trebalo bi ga izbjegavati. 

Gripa je jedan od najznačajnijih uzroka morbiditeta i mortaliteta od zaraznih bolesti. Svake godine, oko deset posto evropske populacije se zarazi virusom gripe, a komplikacije od ove bolesti uzrokuju stotine hiljada hospitalizacija širom Europe.

"Najviše su ugroženi stariji ljudi, mlađa djeca i osobe s hroničnim oboljenjima koji su u najvećem riziku od ozbiljnih komplikacija, koje uključuju upale pluća, miokarditis (upalu srčanog mišića) i encefalitis (upalu mozga), koje mogu dovesti do smrti", pojašnjava nam Pitić.

Kako je ranije za portal Radiosarajevo.ba kazala epidemiologinja i šefica Epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Aida Pitić, virus se lako i uobičajeno prenosi sa osobe na osobu putem kapljica, kašljanjem ili kihanjem. Put prenosa je i indirektni, preko ruku i predmeta kontaminiranih virusom gripe.

 

"Zbog visoke zaraznosti i brzog širenja, gripa se često pojavljuje u epidemijama (zahvata mnogo ljudi određenog područja), a ponekad i u pandemijama (širenje gripe po cijelom svijetu). Simtomi bolesti variraju od blagih do teških oblika bolesti", ističe za naš portal.

Što se tiče trenutne situacije u Kantonu Sarajevo, vezano za respiratorne infekcije i gripu, doktorica nam govori da razloga za veliku zabrinutost nema.

"Naravno, uvijek je potreban oprez. Potrebno je preventivno djelovati, izbjegavati velike skupove ljudi, zatvorene prostorije, pridržavatI se higijene”, savjeti su naše sagovornice.

Simptomi su: 

Povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj. Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata. Bolesnik je zarazan dan prije pojave simptoma, i 5-7 dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno djece i osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, zaraznost traje i više. Većina zaraženih ljudi se oporavi u roku od jedne do dvije sedmice bez liječenja.

Oboljevaju svi, najčešće djeca školske dobi, a u porastu je broj oboljelih i u drugim dobnim skupinama, osim dobne skupine starijih od 65 godina gdje se regstrira najmanji broj oboljelih. Gripa uzrokuje znatan broj oboljelih i smrtnih slučajeva u svijetu.

Svakako da nema mjesta za strah i paniku. Ono što treba preduzeti su preventivne mjere zaštite, vakcinacija na prvom mjestu, a svakako i mjere opšte i lične higijene.

Liječenje gripe

Ljekaru treba otići ako temperatura traje duže od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili se javi vrtoglavica, povraćanje i proliv, te pojavi povišena temperatura ponovo, nakon poboljšanja stanja. Radno sposobni pacijenti javljaju se doktoru u prva tri dana bolesti, zbog bolovanja i nemogućnosti da se bolovanje otvori telefonskim pozivom porodičnog ljekara.

Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest. Antivirusne lijekove treba koristiti samo po preporuci liječnika. Preporučuju se topli, bezalkoholni napitci, kako bi se nadoknadila tečnost . Kapi za nos (ukoliko je zapušen), sredstva za snižavanje temperature, tuširanje mlakom vodom, pastile za grlo ublažavaju simptome bolesti.

Prevencija:

Nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa, kako bi se smanjio rizik od gripe:

• Izbjegavajte gužve, skupove i zatvorene prostore
• Brišite maramicom nos i usta kad kašljete ili kišete
• Nakon korištenja maramicu bacite u smeće
• Perite ruke često sapunom i vodom jer to smanjuje rizik
• Ako sapun i voda nisu dostupni, koristite sredstva na bazi alkohola
• Izbjegavajte dodirivati oči, nos i usta jer rukom sa zagađene površine
možete prenijeti virus u oči, usta ili nos
• Izbjegavajte bliski kontakt sa bolesnim ljudima-budite udaljeni od
bolesnika barem jedan metar;
• Ne posjećujte bolesnike ako nije nužno
• Ako ste bolesni-ostanite kod kuće i ograničite kontakt sa drugim
osobama
• Održavajte higijenu okoline-čišćenje, provjetravanje prostorija,
dezinfekcija površina

Vakcinacija/cijepljenje

Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija! Vakcinacijom/cijepljenjem protiv gripe stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine /cjepiva se svake godine mijenja, za svaku hemisferu ponaosob. Idealno vrijeme za vakcinaciju/cijepljenje protiv gripe je u
listopadu/oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebna dva tjedna/sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija/cijepljenje se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira.

Vakcinacija /cijepljenje se preporučuje:

• Trudnicama
•Osobama starijim od 65 godina života
•Osobama oboljelim od hroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati
ozbiljne komplikacije (hronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni
bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe sa patološkom
pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom,osobe na dugotrajnoj
aspirinskoj terapiji…)
• Zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika
• Svima koji žele da smanje rizik od bolesti