28 May

Una i osmijeh mogu zadržati turiste

Po ugledu na turističke radnike sa juga naše zemlje, okupili su se i Krajišnici, te zaključili da ponudom mogu privući i putnike iz Evropske unije.

Dvadesetak firmi iz Bihaća koje rade u oblasti turizma, po uzoru na svoje kolege u Hercegovini, formirale su Turistički klaster Una.

- Sjeli smo da vidimo šta možemo učiniti zajedno a da je na korist sviju nas. Mi već dugo u Bihaću imamo problem da se turisti zadržavaju samo jedan dan, a razlog tome je što nema dovoljno ponude ili ona nije uvezana.

Danas mi već možemo osigurati program turistima, ako ne za sedam dana, onda bar za tri, a sve zato što naše kolege u oblasti turizma i ugostiteljstva imaju različite ponude koje mogu da se nadopunjuju, kazao je Armin Amidžić, vlasnik turističkog preduzeća Japodski otoci, na kojima je organizovan panel.

 

Mi i Evropa

Bila je to mala radionica pod nazivom “Bihaćka regija - pravac razvoja incoming turizma”, u okviru projekta MarketMakers podržanog od vlade Švicarske, a koji provodi konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation, kolektiv Posao.ba i Turistički klaster Una.

Nermina Tanković, voditeljica sektora turizma projekta MarketMakers, istakla je da su, kada su planirali radionicu u Bihaću, zaključili da to mora biti negdje u prirodi.

 Skup turističkih radnika na obalama Une/Fahrudin Bender - Una i osmijeh mogu zadržati turiste

Japodski otoci su predivno mjesto na Uni, a sa nekoliko povezanih riječnih ada minimalistički dizajniranih za odmor, jedno su od brojnih mjesta koja privlače turiste u Bihać.

Primjere iz Hercegovine, koja ima daleko više iskustva sa turizmom, na panelu su iznijeli Mia Hojlaš, Turistički klaster Herzegovina, Gordana Prevljak, Herzegovina Lodges i Emir Mulabegović, Balkanvibe.

- Najvažnija lekcija iz turizma je srdačan osmijeh, sve ostalo može se nadomjestiti, istaknuli su.

U panelu za Bišćane učestvovali su Aldin Lipovača, hotel Emporium, Haris Ćoralić, Opal Grupacija, Anes Halkić, Una Discovery, Zoran Radošević, Seosko domaćinstvo Čardaklije, Adnan Mekić, BBK Daj Krug, Nihad Šušnjar, Privredna komora USK-a, Sakib Alijagić, Služba za upravljanje lokalnim razvojem Grada Bihaća, Amarildo Mulić, Nacionalni park Una, i Zrinka Delić WWF - projekt Una.

U Bosni i Hercegovini prošle godine bilo je oko 650.000 turista, a to je 2,5 posto našeg društvenog proizvoda, dok je prosjek u Evropi oko 6,5 posto. Pred nama je još pola posla da dostignemo taj nivo, imamo ogroman prostor da to napravimo.

Trenutna situacija u Bihaću je takva da nam većinom dolaze turisti iz azijskih zemalja. Mišljenje većine nas u turizmu je da nama trebaju i turisti iz cijele Evrope, ona je tu 120 kilometara od nas. Trenutno su naši kapaciteti popunjeni turistima iz arapskog svijeta, a nije zgodno ovisiti samo o jednim turistima, jer se zna desiti promjena viznog režima.

 O iskustvima Hercegovaca/Fahrudin Bender - Una i osmijeh mogu zadržati turiste

Dakle, trebamo raditi na ovome što imamo, ali i širiti kapacitete i pokušati dovesti i evropske turiste. Na nama najbliži aerodrom Zadar redovno su dolazili Holanđani, koji su tradicionalno punili hotel Sedra, najpoznatiji krajiški prijeratni smještajni kapacitet. Dakle, moguće je imati turiste iz Evrope, ali trebamo raditi više na tome, smatra Aldin Lipovača.

On je nakon uspjeha sa hotelom Emporijimom pokrenuo i River Dock, koji je novija turistička atrakcija.

Njegov kolega Haris Ćoralić, menadžer Opal Grupacije, pored bavljenja proizvodnjom, prometom i trgovinom, duboko je zagazio i u turističku djelatnost.

- Turizmom se najljepše baviti, uzbudljivo je, ispunjavajuće, tu imate prostor da budete kreativni. Pored svih ostalih djelatnosti u kojima imam učešće, turizam mi je najvažniji, jer želim da se tom granom bave i moja djeca, napominje Ćoralić.

Prema riječima Armina Amidžića, predsjednika UO Turističkog klastera Una, u Bihaću će uslijediti uvezivanje svih pružalaca usluga u oblasti turizma.

 

Loša organizacija

- Svi mi i naša preduzeća trebamo da otvaramo nova radna mjesta, ali nas trebaju pratiti i programi obrazovanja, treba nam prekvalifikovanih radnika. Mi do sada nismo imali nikakve institucije koja bi se bavila turizmom, a i turističke zajednice su zbog loše organizacije i izmjene zakona postale nefunkcionalne. Na našem području nešto treba uraditi, ali to moramo uraditi mi, poruka je Amidžića.

Sad kada i Bihać ima Turistički klaster, projekt MarketMakers je ovom konferencijom označio završetak prve faze aktivnosti u sektoru turizma. Od juna ove godine počinje uvezivanje sektora turizma u cijeloj državi, što bi trebalo biti završeno u četiri godine.

 

(Izvor: Oslobođenje.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top