Ustavni sud Bosne i Hercegovine na 176. plenarnoj sjednici razmatra nekoliko važnih predmeta koji bi mogli imati značajne pravne i političke posljedice. Među njima su zabrana isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj, odluke donesene na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kojom je predsjedavao Dragan Čović te veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Jedan od predmeta koji izaziva posebnu pažnju odnosi se na član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, čiju je ustavnost osporilo 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ovom zakonskom odredbom predviđene su zatvorske kazne za javno isticanje, nošenje, proizvodnju i promet zastava, simbola i drugih obilježja kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Za osnovni oblik krivičnog djela propisana je kazna zatvora do tri godine, dok je u slučajevima kada nastupe neredi, nasilje ili druge teže posljedice predviđena kazna od dvije do pet godina zatvora.
Podnosioci zahtjeva smatraju da je sporna odredba suprotna Ustavu BiH, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i principima zabrane diskriminacije. S druge strane, institucije Republike Srpske odbacuju ove navode i traže da Ustavni sud odbije zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Pod lupom i sjednica Doma naroda koju je vodio Čović
Ustavni sud razmatra i zahtjev šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koji osporavaju odluke donesene na 21. sjednici ovog doma, održanoj 30. juna.
Sjednicom je predsjedavao Dragan Čović, koji nije stavio na glasanje prijedloge za dopunu dnevnog reda, među kojima je bio i zahtjev za njegovu smjenu iz Kolegija Doma naroda.
Zahtjev za smjenu potpisalo je osam delegata, ali se ni ta inicijativa nije našla na dnevnom redu.
Tokom sjednice delegati Kluba Bošnjaka ostali su u sali, ali su se isključili iz elektronskog sistema za glasanje, nakon čega ih je sistem evidentirao kao odsutne.
Čović je nastavio sjednicu, a usvojena je većina od ukupno 85 tačaka dnevnog reda.
Podnosioci zahtjeva smatraju da su takvim postupanjem prekršene ustavne procedure, zbog čega traže preispitivanje odluka donesenih na toj sjednici.
Ukoliko Ustavni sud utvrdi povredu Ustava BiH, moglo bi se otvoriti pitanje valjanosti osporenih odluka.
Bećirović osporava veto Željke Cvijanović
Pred ustavnim sudijama nalazi se i spor koji je pokrenuo član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zbog odluke Željke Cvijanović da pokrene mehanizam zaštite vitalnog interesa Republike Srpske.
Spor je nastao nakon što su Bećirović i Željko Komšić glasali za imenovanje novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, među kojima su i dva strana stručnjaka.
Cvijanović se usprotivila imenovanju i odluku proglasila veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, nakon čega je njen stav podržala Narodna skupština RS.
Bećirović smatra da je ovakvim postupanjem došlo do neustavnog zadiranja u nadležnosti državnih institucija.
S druge strane, Cvijanović smatra da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje o ovom sporu.
Komšić osporava odredbe o vitalnom nacionalnom interesu
Na dnevnom redu nalazi se i zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića iz 2022. godine, kojim osporava odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske koje regulišu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Prema postojećim odredbama, pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa omogućeno je predstavnicima konstitutivnih naroda u nadležnim entitetskim tijelima.
Komšić smatra da se time diskriminišu građani koji se izjašnjavaju kao Ostali, kao i pripadnici nacionalnih manjina, jer nemaju jednaku mogućnost pokretanja ovog postupka.
Odluke koje bi mogle imati dalekosežne posljedice
Predmeti koji su se našli pred Ustavnim sudom BiH odnose se na neka od najosjetljivijih pitanja ustavnog uređenja države, od slobode izražavanja i upotrebe historijskih simbola do načina odlučivanja u državnim institucijama.
Posebnu pažnju izaziva pitanje može li se isticanje simbola Armije RBiH krivično sankcionisati na način propisan zakonodavstvom Republike Srpske.
Istovremeno, odluke o postupanju u Domu naroda i korištenju mehanizma zaštite vitalnog interesa mogle bi biti važne za buduću praksu državnih institucija.
Konačni pravni efekti zavisit će od odluka i obrazloženja Ustavnog suda BiH, čija se objava očekuje nakon razmatranja predmeta.
Foto:Ilustracija/Cazin.net