Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) spreman je direktno razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (Vladimir Putin) o najtežim pitanjima u pregovorima, uključujući i teritorijalni status dijelova Ukrajine, kako bi se otvorio put ka okončanju rata.
To je potvrdio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha (Andrii Sybiha) u intervjuu za finski list Helsingin Sanomat, nakon dvodnevne posjete Finskoj. Prema njegovim riječima, Kijev je koordinirao telefonski razgovor između Putina, finskog predsjednika Aleksandera Stubba (Alexander Stubb) i norveškog premijera Jonasa Gara Stjorea (Jonas Gahr Støre). Tokom razgovora nordijski čelnici prenijeli su ruskom predsjedniku dvije ključne poruke: zahtjev Ukrajine za prekid vatre i prijedlog za direktan susret Zelenskog i Putina.
- Mi želimo taj sastanak i spremni smo za njega - poručio je Sibiha.
Prema njegovim riječima, upravo bi susret dvojice predsjednika mogao donijeti pomak u pregovorima koji već duže vrijeme ne daju konkretne rezultate.
- Vjerovatno jedino susret Zelenskog i Putina može donijeti pomak u pregovorima. Zelenski je spreman razgovarati o najtežim i najosjetljivijim temama, uključujući pitanje teritorija - izjavio je ukrajinski ministar.
Dodao je da bi direktni razgovori mogli otvoriti prostor i za konkretne mjere izgradnje povjerenja, među kojima su razmjena zarobljenika i povratak ukrajinske djece koju je Rusija odvela iz Ukrajine.
Moskva i Bjelorusija nisu opcija
Sibiha je naglasio da Kijevu nije presudno gdje bi se sastanak održao, ali da Moskva i Bjelorusija ne dolaze u obzir. U šaljivom tonu isključio je i mogućnost susreta u Sjevernoj Koreji.
Ruski poziv Zelenskom da dođe u Moskvu ocijenio je neozbiljnim, podsjećajući da Ukrajina već duže vrijeme predlaže sastanak na neutralnoj teritoriji.
- Procjenjujemo da je taj poziv bio korak naprijed u mirovnim naporima - rekao je Sibiha, govoreći o inicijativi finskog i norveškog lidera. Izrazio je nadu da će komunikacijski kanal s Putinom ostati otvoren.
Ipak, ukrajinski ministar nije pokazao pretjerani optimizam kada je riječ o mogućnosti da Rusija bude strateški poražena do 2030. godine. Takav ishod ocijenio je kao teško ostvariv.
Pregovori u Abu Dabiju u novembru
Sibiha je potvrdio i da se u novembru u Abu Dabiju očekuje nastavak trilateralnih pregovora između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
- Ti će razgovori pokazati ima li Rusija ozbiljne namjere okončati rat diplomatskim putem - izjavio je, dodajući da Kijev trenutno ne vidi jasne naznake da Moskva zaista želi takav ishod.
Na pitanje da li je Putin tokom razgovora iznio neke važne tvrdnje, Sibiha je kratko odgovorio: "Barem se poziv dogodio."
Inicijativa finskog predsjednika Aleksandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gara Stjorea izazvala je i određene kritike među evropskim zvaničnicima. Obojica su, međutim, naglasili da su djelovali u ime svojih država, a ne u ime cijele Evrope.
Sibiha je pojasnio da je riječ o zajedničkoj inicijativi usaglašenoj s Kijevom, s ciljem korištenja svih dostupnih diplomatskih kanala. Istovremeno je pozvao evropske zemlje da preuzmu snažniju ulogu u pregovorima i nastupe jedinstveno.
Prema njegovoj ocjeni, Stubbovi bliski odnosi s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump) i Zelenskim već su mu osigurali važnu poziciju u diplomatskim naporima. Finski predsjednik sada je, kako je naveo Sibiha, imao priliku direktno čuti i Putinovo stajalište.
Nova inicijativa
Na pitanje može li Stubb predstavljati Evropu u mirovnom procesu, Sibiha je odgovorio da o tome moraju odlučiti lideri Evropske unije.
"Zašto ne?", poručio je.
Kijev zabrinut
Ukrajinski ministar posebno je naglasio potrebu za većim evropskim angažmanom jer smatra da se administracija američkog predsjednika Donalda Trampa približila ispunjavanju pojedinih ruskih zahtjeva.
Kao primjere naveo je američki pritisak na promjenu ukrajinskog političkog vodstva, ublažavanje sankcija Rusiji i ponovnu kupovinu ruskog dizela od strane Sjedinjenih Američkih Država. Uprkos zabrinutosti zbog takvog pristupa, Sibiha je poručio da Ukrajina nema alternativu i da Vašington mora ostati uključen u mirovni proces.
- Nije realno okončati rat bez njih, niti bez njih dobiti stvarna sigurnosna jamstva za budućnost - rekao je.
Pojasnio je da bi uloga Evrope trebala biti dopuna američkoj diplomatiji, a ne njena zamjena.
Intenzivirani ruski napadi dodatni su razlog zbog kojeg je Kijev zatražio otvaranje diplomatskih kanala preko Finske i Norveške. Sibiha je naveo da je Rusija u posljednje dvije sedmice na Ukrajinu ispalila 100 balističkih projektila. Iz Finske se, kako je rekao, vraća s više nade.
- Nadamo se da će se stvari pokrenuti nakon ovog poziva - poručio je.
Putin i dalje insistira na Moskvi
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je 28. oktobra da se nada kako će vrlo brzo biti održan sastanak s Putinom i Zelenskim.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio takvu mogućnost, ali je naglasio da termin nije utvrđen i da bi razgovori zahtijevali "opsežnu i pedantnu pripremu".
Zelenski je ranije predložio susret s Putinom u decembru, na marginama samita G20 u Sjedinjenim Američkim Državama. Peskov je tu mogućnost ocijenio nemogućom i ponovio da ukrajinski predsjednik može prihvatiti Putinov poziv u Moskvu ako zaista želi direktne razgovore.
Početkom juna Zelenski je u otvorenom pismu ruskom predsjedniku predložio samit u neutralnoj zemlji, uz šira evropska i američka sigurnosna jamstva. Kremlj je taj prijedlog odbio i ponovio poziv u rusku prijestolnicu.
Putin je prvi put pozvao Zelenskog u Moskvu u septembru 2025. godine, dovodeći u pitanje njegov legitimitet i smisao takvog sastanka. Zelenski je poziv odbio i kao mjesto susreta predložio Kijev.
Putin na taj prijedlog nije odgovorio, a Moskvu i dalje predstavlja kao najbolje mjesto za razgovore, tvrdeći da bi sigurnost ukrajinskog predsjednika bila zagarantovana.
