Vijeće ministara BiH: Od početka godine ušlo više od 9.000 migranata

Prema izvještaju Službe za poslove sa strancima BiH tokom ove godine, tačnije do petog juna u Bosnu i Hercegovinu ušao je 9.081 migrant, navedeno je u informaciji o stanju migracija u BiH koju je usvojilo Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u ovom periodu iskazalo je 8.466 osoba, a zahtjev za azil podnijelo njih 196.

Najviše migranata dolazi iz Pakistana (36,3 posto), Bangladeša (9,2 posto), Iraka (8,8 posto), Sirije(8,7 posto) i Afganistana (7,5 posto).

U periodu od 27. maja do 5. juna ove godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 743 migranata. U istom periodu namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazale su 673 osobe, a zahtjev za azil podnijela je 51 osoba.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog protokola o saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Crne Gore u traženju nestalih osoba i za potpisnika u ime BiH predložilo ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Protokolom se uređuju međusobni odnosi, obaveze i način zajedničkog rada Bosne i Hercegovine i Crne Gore u traženju osoba koje su nestale u oružanom sukobu na prostoru bivše SFRJ u periodu od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine, a na teritoriji država potpisnica Protokola.

Države potpisnice će bez odgađanja razmijeniti raspoložive informacije i dokumentacije od značaja za rješavanje slučajeva nestalih osoba, a posebno u vezi sa utvrđivanjem postojanja grobnih mjesta, procesom ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka nestalih osoba.

Bit će uspostavljena saradnja radi olakšavanja i ubrzanja postupka primopredaje i identifikacije te obezbjeđivanja dokumentacije i snošenja troškova prijevoza posmrtnih ostataka nestalih osoba.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Dodatnog protokola 7 o rješavanju sporova Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006). Prijedlog osnova bit će upućen u daljnju proceduru Predsjedništvu BiH, a za potpisnika u ime BiH, odnosno ovlaštenog za usvajanje na sastanku Zajedničkog odbora ovog protokola predložen je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Cilj Dodatnog protokola je unapređenje sistema rješavanja sporova između članica CEFTA-e i pružanje bolje mogućnosti zaštite legitimnih trgovinskih interesa zemalja. Obaveza donošenja ovog protokola propisana je Višegodišnjim akcionim planom (MAP– REA), usvojenim na sastanku premijera zemalja Zapadnog Balkana 12. jula 2017.godine u Trstu, u okviru Berlinskog procesa.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donijelo je Odluku o dopuni tarife administrativnih taksi, kojom se prvi put uspostavlja registar i evidencija za duhansku industriju, čime se doprinosi uređenju ove privredne grane i suzbija crno tržište. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja dugo nije imala uređenu legislativu za duhansku industriju, a i njene specifičnosti, što je omogućilo ekspanziju velikim kompanijama na domaćem tržištu, kao i procvat ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima. Visina takse kreće se od 100 KM, koliko iznosi naknada za upis izvoznika, do 150.000 KM za upis uvoznika u Registar izvoznika i uvoznika duhanskih proizvoda ili za upis u Registar veleprodaje duhanskih proizvoda. Za upis ili brisanje iz odgovarajućih registara visina taksi iznosi od 100 do 3.000 KM.

Vijeće ministara BiH usvojilo je izvještaj Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Prema prikupljenim podacima iz tužilaštava, službi za provođenje zakona, centara za socijalni rad te nevladinih organizacija, u prošloj godini identificirano je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, s različitim oblicima eksploatacije. Među njima je 12-ero korišteno za prosjačenje, devetero je bilo seksualno iskorištavano, šestero je korišteno za prodaju radi prisilnog sklapanja braka, a registrirana je i po jedna radna eksploatacija, spolni odnos s djetetom i bludna radnja, dok je u šest slučajeva zabilježen jedan od ostalih oblika eksploatacije. Među potencijalnim žrtvama trgovine je bilo 12 punoljetnih, a 24 su maloljetnici. Istovremeno je 21 žrtva bila ženskog, a 15 muškog spola.

Iz Bosne i Hercegovine je bilo 28 žrtava, a njih osam su strani državljani. Tužilaštva su donijela 41 naredbu o provođenju istrage protiv 79 osoba i podigla 26 optužnica protiv 37 osoba, dok su sudovi izrekli 48 osuđujućih presuda protiv isto toliko osoba za krivična djela trgovine ljudima i povezana krivična djela. Nadležne institucije u BiH i organizacije civilnog društva u saradnji s međunarodnim organizacijama i partnerskim zemljama su od 80 aktivnosti planiranih Akcionim planom suprostavljanja trgovini ljudima u BiH za period 2016 – 2019. u potpunosti realizirali 63 aktivnosti, njih 12 je realizirano djelomično, a za pet aktivnosti realizacija nije započeta u izvještajnom periodu.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2014 - 2018. godine i zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi pratiti stanje u ovoj oblasti, o čemu će jednom godišnje izvijestiti Vijeće ministara BiH. Prema Informaciji, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda tokom proteklih godina do 2018. godine bilježio je pozitivna kretanja i imao stalni trend povećanja, a vrijednost uvoza blago je smanjivana. Međutim, deficit je i dalje ostao veoma visok i još nije manji od dvije milijarde KM. U 2018. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 828 miliona KM, a uvoza tri milijarde KM, prenosi N1.

U ukupnoj trgovini Bosne i Hercegovine sa inostranstvom u 2018. godini, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio oko 16 posto, dok je udio izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu tek oko sedam posto. Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti, ulja, voće, mlijeko i mliječni, odnosno proizvodi od šećera i šećer te proizvodi na bazi žitarica i brašna,voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso. Evropska unija i dalje je naš najznačajniji partner, gdje izvozimo 39 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a 35 posto u zemlje CEFTA-e, Tursku oko 18 posto, ostatak svijeta šest posto i EFTA-u dva posto.