Više od pola miliona građana BiH u zoni visokog rizika od poplava i klizišta

Strah od klizišta u Bosni i Hercegovini intenziviran je nakon tragičnog urušavanja kamenoloma u selu Donja Jablanica u listopadu prošle godine, kada je tokom poplave život izgubilo 19 osoba. Sarajevo, sa svojih 300.000 stanovnika smještenih u padinskoj dolini, posebno je ranjivo na ovakve pojave zbog neplanske gradnje na strmim uzvišenjima.

 

Prema dostupnim podacima, u Federaciji BiH registrovano je oko 8.000 klizišta, od kojih je 2.000 aktivno. Samo na području Sarajevskog kantona evidentirano je 1.141 klizište. Stručnjaci upozoravaju da je ljudski faktor — nelegalna gradnja, nestručno izvođenje radova i zapuštena komunalna infrastruktura — glavni uzrok pojave klizišta.

Procjene rizika pokazuju da više od pola miliona građana BiH živi na područjima visokog rizika od klizišta i poplava. Najviše indekse rizika od klizišta imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave: Tuzla, Sarajevo, Kladanj, Mostar, Zenica, Vogošća, Kakanj, Šipovo i Banja Luka, na što upućuje karta rizika.

Što se tiče poplava, prema ovoj studiji, najviši indeksi rizika karakteriziraju pretežito jedinice lokalne samouprave u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine – Bijeljina, Orašje, Brod, Šamac, Laktaši, Maglaj i Doboj.

U pogledu kombiniranog rizika od ova dva tipa elementarnih nepogoda, najviše su pogođene sljedeće jedinice lokalne samouprave: Doboj, Sarajevo, Bijeljina, Tuzla, Orašje, Prijedor, Šamac i Brod.

Građani i vlasti suočeni su sa zadatkom sanacije postojećih i prevencije novih klizišta. Prioritetne lokacije za hitnu sanaciju nalaze se u Starom Gradu Sarajevo, Maglaju, Jablanici, kao i u Konjicu, Kreševu i Fojnici.

Foto: CH