Najčešće se javlja kod osoba koje svoje radno vrijeme provode za računarom ili za nekom mašinom, te je samim tim, bol u vratu drugi najčešći uzrok odlaska na bolovanje. Kako prevazići ovaj problem?
Vrat nosi glavu i povezuje je sa trupom, te omogućava njeno pokretanje. Stub vrata predstavlja vratna kičma koja je, ujedno, i najpokretljiviji dio cijele kičme.
Šta se sve nalazi u vratu
Vratna kičma se sastoji iz 7 kralježaka međusobno spojenih ligamentima i hrskavičnim diskusima ili pločicama koji su umetnuti između kralježaka, a osnovna funkcija im je da amortizuju udarce i obezbijede razmak između svakog pršljena.
Svaki diskus je sastavljen iz dva dijela: centralni dio pripada jezgri (nukleus) a vanjski dio je fibrozni prsten. Nukleus primljeni pritisak ravnomjerno raspoređuje na sve strane, te se ponaša kao vodeni jastuk. Na kralješcima se nalaze i hvatišta vratnih mišića koji učestvuju u pokretanju ovog dijela tijela. Kroz otvor u vratnoj kičmi prolazi vratni dio kičmene moždine sa pripadajućim živčanim korjenima. Organi koji pripadaju regiji vrata su donji dio ždrijela koji se nastavlja u jednjak, grkljan koji se nastavlja u dušnik i žlijezde sa unutrašnjim lučenjem (štitna žlijezda). U tom dijelu još se nalaze krvni sudovi, živčani spletovi, limfne žile i limfni čvorovi.
Funkcije vratne kičme je da nosi glavu, vrši pokrete glave te štiti kičmenu moždinu koja prolazi kroz nju.
Pokreti glave mogu biti:
- Prema naprijed – fleksija
- Prema nazad – ekstenzija
- U stranu – laterofleksija i
- Preko ramena – rotacija
Bolni vrat ili 'cervikalni sindrom'
Bolni vrat podrazumijeva bol u stražnjem dijelu vrata, uz postojanje napetosti i ukočenosti okolnih vratnih mišića, te smanjenje pokretljivosti vratne kičme. U medicini ovo bolno stanje zove se cervikalni sindrom ili bolni sindrom vratne kičme.
Dvadeset posto ljudi u svijetu svake godine ima bolove u vratu. Preko 75% muškaraca i žena u dobi preko 65 godina, ima degenerativne promjene vratne kičme. Sindrom bolnog vrata najčešće se javlja kod osoba koje svoje radno vrijeme provode za računarom ili za nekom mašinom, te je samim tim, bol u vratu drugi najčešći uzrok odlaska na bolovanje. Također, nepravilan položaj tijela prilikom sjedenja može dovesti do istog simptoma.
Slijedeće bolesti mogu dovesti do nastanka bolnog vrata:
- Degenerativne promjene na vratnim kralješcima, diskovima i zglobovima
- Upalne reumatske bolesti
- Bolesti mišićno-vezivnog tkiva (fibromijalgija)
- Bolesti živaca
- Bolesti organa
- Povrede (u sportu, saobraćajnim nesrećama)
Ipak, najčešći uzrok bola u vratu su degenerativne promjene na vratnoj kičmi - spondiloza (nastanak degenerativnih promjena na kralješcima i diskovima smještenih između kralježaka). Vremenom dolazi do trošenja kralježaka, na krajevima nastaju koštani izdanci koji vrše pritisak na korjenove živaca koji izlaze iz kičmene moždine. Isto tako, dolazi do promjene na diskovima, te oni postaju neelastični, tvrdi, dolazi do popuštanja i pucanja prstenova koji okružuju diskove, što za posljedicu ima njihovo iskakanje i pritiskanje na okolne strukture (diskus hernija cervikalne kičme).
I klima uređaji utiču na bol
Faktori koji pogoduju nastanku su: nepravilno držanje tijela, prinudni položaj glave (rad za računarom, sjedenje za šivaćom mašinom, radno mjesto koje zahtjeva često telefoniranje, višesatno sjedenje pri gledanju televizije, duža vožnje automobilom), nepravilan položaj prilikom spavanja.
U današnje vrijeme, sve veća upotreba klima uređaja pogoduje također nastanku bola u vratu, kao i izlaganje vjetru i prevelikoj hladnoći.
Kako možemo sami sebi pomoći
1. Pravilno držanje tijela ima veliki značaj za spriječavanje nastanka bolova u vratu
2. Pravilno sjedenje (uspravno) ne duže od 40 minuta u jednom položaju (preporuka je ustati se, protegnuti se i prošetati)
3. Pravilno ležanje podrazumijeva držanje glave u srednjoj poziciji na ležaju koji čuva prirodnu zakrivljenost kičme (izbjegavati spavanje na stomaku)
4. Na radnom mjestu, radni stol mora biti prilagođen visinom – stol treba biti u nivou podlaktica koji sa nadlakticama formiraju ugao od 90 stepeni. Stolica treba pružiti potporu pri sjedenju (ergonomske stolice).
Liječenje podrazumijeva umanjenje bola i ukočenosti vratne kičme te spriječavanje nastanka posljedica. Terapija podrazumijeva mirovanje kod akutne boli, relaksaciju vratne kičme (tzv Šancov okovratnik), primjenu lijekova per os (na usta) ili lokalno (razni gelovi), fizikalni tretman (elektoterapija, ultrazvuk, manuelna masaža), te kineziterapiju (vježbe).
Prim. dr. Emina Turkić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije
