Vozove od 300 km/h možemo samo da sanjamo

Sa stotinu kilometara na sat, koliko trenutno najviše mogu da jure prugama, naši vozovi neće biti u stanju da u skorije vrijeme stignu one koji se širom Evrope i svijeta kreću modernim, brzim prugama, jer je domaća pružna infrastruktura posljednje decenije obnavljana za manje brzine.
Text

"Mi smo poprilično udaljeni od željeznica tih velikih brzina. Naše pruge su sada remontovane za brzine od stotinu kilometara. Vozovi velikih brzina saobraćaju preko 300 kilometara na sat. Mi u ovom trenutku ne razmišljamo o tim brzinama, ali se razmišlja da se osposobi željeznica da pomogne razvoju privrede, da postane servis privrede", naveo je u petak Ratko Đuričić, profesor na Saobraćajnom fakultetu i nekadašnji uposlenik "Željeznica RS".

Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, rekao je da smo u našem željezničkom saobraćaju u velikom zaostatku iz niza razloga.

"Prvo, dugo nismo ulagali u naše željeznice, još od sedamdesetih godina, a onda su se desili ratni sukobi koji su dodatno urušili infrastrukturu. Nismo pratili ni modernizaciju željezničkog saobraćaja", izjavio je ministar.

On je najavio da će zbog odlaska velikog broja radnika iz "Željeznica RS", najviše izvršnog osoblja, biti zaposleno 57 novih radnika, a za to su dobili saglasnost Svjetske banke koja finansira restrukturisanje ŽRS.

Kako funkcioniše sistem brzih pruga u Kini, odnosno koliko prolazak brzih vozova utiče na razvoj regije učesnicima simpozijuma "Novi horizonti saobraćaja i komunikacija 2019", koji je u petak u organizaciji Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te partnerskih fakulteta iz Beograda, Novog Sada i Bitole počeo u Doboju, pojasnio je Điang Vu, profesor transportne ekonomije na Univerzitetu u Pekingu.

"Sistem vozova velikih brzina u Kini je doživio veliku ekspanziju, sada ima ukupno 29.000 kilometara pruga za velike brzine. Za posljednjih godinu dana je izgrađeno 4.000 kilometara pruga za velike brzine", kaže Vu.

Bojan Marić, prodekan za naučnoistraživački rad na Saobraćajnom fakultetu, kazao je da osim profesora iz Kine naučne radove će predstaviti stručnjaci iz još 17 zemalja, a ukupno stotinu radova biće prezentovano.

"Mi pokušavamo na ovim konferencijama da dovedemo takve ljude koji će primjerima dobre prakse pokrenuti nešto kod nas ovdje, da vidimo šta se to radi kod njih i da vidimo možemo li mi bar da se približimo tome. Ove godine smo proširili tematske oblasti tako da smo ubacili tu i informacione sisteme, mobilnost, održivost u saobraćaju, transportnu politiku", rekao je Marić.