Vraća li se olimpijski duh u Sarajevo: Počinju pregovori s Ljubljanom o zajedničkim igrama

Ideja još nema zvaničan okvir, ali podrška postoji – naredni korak su institucije i međunarodni partneri, kazali su za Oslobodjenje Said Fazlagić i Izet Rađo

Sarajevo i Ljubljana, odnosno olimpijski komiteti započinju i formalne razgovore o zajedničkoj kandidaturi za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, potvrdili su u razgovoru za Oslobodjenje.ba potpredsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo i generalni sekretar Komitzeta Said Fazlagić.

Samu inicijativu je inicirao Fazlagić početkom 2026. godine, s ciljem ponovnog dovođenja olimpijskog duha u Sarajevo, odnosno Bosnu i Hercegovinu.

Barcelona odustala
Ovaj koncept temelji se na iskorištavanju postojećih sportskih kapaciteta obaju gradova i saradnji na regionalnom nivou.


"Nemamo nikakav zvanični dokument, nego u ovom trenutku samo ispitujemo kakvo je mišljenje javnosti i kakav je feedback za tu ideju. Imali smo onu ideju sa Barcelonom, kojoj smo ozbiljno pristupili, međutim Barcelona zbog svojih unutrašnjih problema, odnosno neke neusaglašenosti na nivou njihovih ministarstava, pokrajina i regija, nije uspjela da nastavi s kandidaturom", pojasnio je Fazlagić.
Dodao je da je ideja došla dijelom i zbog zajedničkog organiziranja igara koje su održane u Milanu i Cortini, jer se zna da je između njih pet sati vožnje.

"Onda smo u nekim neformalnim razgovorima došli na ideju zašto to ne bismo radili sa nekim državama koje su nam najbliže i koje imaju taj kapacitet, a to je svakako Slovenija.  Mi smo samo neformalno razgovarali s kolegama iz Slovenije i primijetili smo, ako smijem da kažem, osmijeh na licu, međutim s obzirom na to da se radi o vrlo ozbiljnoj temi, nisu započeti zvanični razgovori, nego su svi primili k znanju tu ideju, uz osmijeh na licu, i na tome se sve završilo. U narednom periodu uradit će se neki razgovori, prvo sa našim autoritetima i zakonodavnom vlasti na svim nivoima, naravno sa našim savezima koji bi bili uključeni, a onda ozbiljno pristupiti kolegama iz Slovenije i eventualno, kao treći korak, otići u Međunarodni olimpijski komitet i prezentirati našu ideju", istakao je Fazlagić.

Pojasnio je da više ne postoje kandidature za dobijanje olimpijskih igara, nego se ide direktno na razgovor u Međunarodni olimpijski komitet, iznese se projekat i onda se dogovorno traži termin koji bi bio najbolji za tog kandidata.

"U ovom slučaju, ako se to desi, to bi bili Sarajevo i Ljubljana, odnosno BiH i Slovenija ili već neki drugi grad u Sloveniji. To se uradilo zato što je u jednom trenutku Međunarodni olimpijski komitet imao Pariz i Los Angeles kao kandidate, pa bi bilo šteta izgubiti bilo kojeg od ta dva vrhunska kandidata i onda je sistem promijenjen. Dakle, nema više kandidature gdje pet top gradova pokušava dobiti olimpijske igre pa četiri odu razočarana, nego se napravi svojevrsna lista čekanja i dogovorno se bira grad", kazao je Fazlagić.

Dodao je da u ovoj geopolitičkoj situaciji to bi bio fantastičan iskorak, jer mi, htjeli to ili ne, još uvijek nismo svrstani i svi su dobro došli u BiH i Sloveniju.

Olipijski grad i olimpizam
"Što se tiče naših benefita, prije svega riječ je o olimpijskim borilištima koja trenutno 'spavaju zimski san', pored naših svakodnevnih inicijativa, tako da se ništa značajno ne dešava ni na Igmanu ni na Bjelašnici u smislu izgradnje nove staze za spust, niti se nešto dešava sa bob-stazom i skakaonicama. To je bio naš primarni cilj, naravno sve u skladu s tim kako bi se projekat odvijao. Naravno, tu je i popravak imidža, ponovno vraćanje olimpijskog duha na velika vrata, koji smo djelimično već vratili kroz EOF, kao i višestruki benefiti po svim pitanjima – ekonomskim, marketinškim, diplomatskim, političkim, regionalnim, svjetskim i evropskim", naglasio je Fazlagić.

Akademik Rađo komentarišući inicijativu Fazlagića ističe da je Said prenio razmišljanje iz Olimpijskog komiteta BiH.

"Mi kao olimpijski grad uvijek trebamo razmišljati kako da držimo olimpizam grada otvorenim. S obzirom da se svijet mijenja i da olimpijade više neće biti tako skupe niti imati gabarite koje su imale, Sarajevo je najbolje simboličko mjesto gdje bi se mogao potaknuti razgovor u narednih 10 do 12 godina. A zašto je najbolji partner Slovenija? Zato što Slovenija ima resurse, uslovno rečeno, koje mi nemamo, a ne mora značiti da ih nećemo obnoviti", pojasnio je Rađo.

Dodao je da je Slovenija manje udaljena nego što su bile neke raniji organizatori. 

"Sjećate se da smo govorili o 2032. godini i olimpijskim igrama mladih svijeta. To takmičenje gubi potencijal i mi smo se opredijelili da razmišljamo drugačije. Imamo vrlo brzo zvanični sastanak sa ljudima iz Olimpijskog komiteta Slovenije i to je prvi krug razgovora. Ako bude nekog pozitivnog odjeka, tada trebamo ići na Evropski olimpijski komitet, što je drugi krug, a treći krug bi bio Međunarodni olimpijski komitet. Nakon toga bi se išlo dalje, dakle, države bi se trebale uključiti. Uglavnom, po meni, ako mene pitate, ovo je sve na nivou ideje i to je jako dobro, jer Bosna i Hercegovina i Sarajevo trebaju da budu u fokusu kada su u pitanju velike i dobre stvari", poručio je.

Prema njegovim riječima, radi se o šansi za nove generacije, a kao što je generacija iz 1984. godine uradila dobar posao i organizovala Olimpijske igre.

Evropski novac
"Tako je i 2019. godine jedna nova organizacija obnovila olimpijski duh kroz EYOF. Ovo je prilika da za nekih 10 do 12 godina, ako se krene u tom pravcu, nove generacije u svojoj zemlji imaju viziju i rade na tome. Moram reći da imamo dosta borilišta koja mogu zadovoljiti standarde. Naravno, potrebno je unapređenje tehnologije i slično, jer digitalna transformacija je učinila svoje. Ako pravimo viziju za narednih 12 godina i želimo ući u tu priču, prirodno je da Sarajevo kao grad u svoje strateške projekte uvrsti komunikaciju i infrastrukturu. To bi bila vizija koja bi popravila i podigla naša borilišta na viši nivo", naglasio je.

Naš sagovornik ističe da u ovom trenutku se na planinama u BiH mogu održavati takmičenja iz nekih alpskih disciplina, ali drugi sadržaji trebaju ići na viši nivo.

"Ništa nije skupo kada postoji zajednička vizija i kada ljudi to zaista žele. S obzirom da se približavamo Evropskoj uniji, Slovenija je svoje sportske objekte, kako zimske tako i ljetne, obnovila sredstvima Evropske unije. U tom smislu vidim veliki projekat kroz olimpijske igre, kako bismo obnovili infrastrukturu i pripremili se za tako nešto", zaključio je Rađo.