Nekada najbrža i najvažnija željeznička veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Unska pruga danas je simbol zaboravljene infrastrukture. Ipak, nova odluka Vijeća ministara navodi na pitanje – ima li šanse za ponovno povezivanje regije, razvoj gospodarstva i povratak na kartu europskih prometnih koridora.
Vijeće ministara donijelo novu odluku o financiranju
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama ranije odluke o namjeni dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava. Odluka je donesena na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Sredstva za pripremu projektne dokumentacije
Sredstva će biti usmjerena na pripremne aktivnosti vezane za stavljanje u funkciju Unske pruge, a u realizaciju je uključena i Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija (BHŽJK), koja je zadužena za izradu idejnog rješenja s pratećim studijama.
Ekonomski značaj revitalizacije Unske pruge
Revitalizacija Unske pruge predstavlja važan infrastrukturni korak koji će doprinijeti ekonomskom razvoju regije, omogućiti kvalitetniji i jeftiniji prijevoz novih količina tereta, rasteretiti cestovni promet i povećati sigurnost u prometu.
Unska pruga prepoznata je kao kraći i učinkovitiji prijevozni pravac koji ima značajnu ulogu u planiranju i uspostavi intermodalnog prometa u regiji, što je u skladu s prometnim prioritetima Europske unije.
Zapuštena pruga s velikim potencijalom
Unska željeznička pruga, nekada važna prometna veza između BiH i Hrvatske, danas je u zapuštenom i devastiranom stanju. Proteže se od Novog Grada preko Bihaća do Knina, prolazi kroz 36 tunela i sedam puta prelazi granicu između BiH i Hrvatske.
Za Mišu Kneževića iz Martin Broda, koji je 1985. godine radio na održavanju telefonije na toj pruzi, ona je bila "komunikacija sa svijetom". U to vrijeme, u ponoć je znalo prometovati i do 30 kompozicija, a ljudi su vlakom iz Martin Broda stizali do Zagreba, Minhena i Milana, objasnio je za RSE. Njegov kolega Rade se također u intervjuu za RSE prisjetio kako se nekad prugom prevozio cement, a građani su putovali na more jer je bilo jeftinije.
Nakon rata promet je kratko obnovljen, ali je konačno obustavljen 2010. godine.
Planirane investicije i troškovi obnove
Vijeće ministara BiH osiguralo je 2024. godine 200.000 KM za izradu studije opravdanosti obnove pruge, dok su Hrvatske željeznice tada procijenile da bi uređenje njihove dionice od 59 kilometara koštalo oko 200 milijuna eura.
Na sastanku 30. travnja, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i predstavnici Željeznica FBiH također su razgovarali o vraćanju teretnog prometa na ovu dionicu i rješavanju infrastrukturnih problema od Novog Grada do Knina. V.d. direktora Željeznica FBiH Mirza Hadžibegić istaknuo je tada strateški značaj Unske pruge za povezivanje s lukama Split, Šibenik i Zadar te najavio da su već formirana zajednička operativna tijela između BiH i Hrvatske radi realizacije projekta, dok je s druge strane, gradonačelnik Sedić naglasio punu podršku lokalne vlasti.
