U Zenici skoro dvije trećine djece pohađa privatne predškolske ustanove jer je za upis u javne vrtiće duga lista čekanja, a koje, za razliku od javnih, ne ostvaruju nikakav oblik sufinansiranja sa bilo kojeg nivoa vlasti. Dok su u toku rasprave o budžetima za narednu godinu, i dalje ostaje otvoreno pitanje hoće li institucije prepoznati potrebe ovog sektora i rastreretiti roditelje sve većih troškova.
Za mjesečni boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama roditelji moraju izdvojiti i više od 300 maraka. Prema procjenama, ukupni troškovi za izračun ekonomske cijene po vrtiću dostižu i do 20.000 maraka mjesečno, uključujući bruto plaće, hranu i administrativne izdatke.
„To je bila gruba procjena za dvije odgojno-obrazovne grupe za boravak 50-ak djece. Većina osnivača privatnih predškolskih ustanova odustaje od profitne marže i odustaje od povrata investicije, što za biznis nije prirodno“, navodi Aldin Alić, roditelj i suvlasnik privatne predškolske ustanove.
Grad Zenica subvenionira rad javih predškolskih ustanova u obimu predviđenim zakonom, dok su privatni vrtići, iako obavljaju istu djelatnost, izostavljeni iz sistema podrške. Ove ustanove se finansiraju isključivo kroz uplate roditelja.
„Zaista je to jedna nezahvalna pozicija prije svega za roditelje, odnosno korisnike naših usluga jer svaka inflacija, svako povećanje odražava se na visinu te mjesečne naknade“, ističe Delila Ramić, direktorica privatne predškolske ustanove.
Da bi se olakšalo roditeljima koji su primorani koristiti usluge privatnih vrtića, upućena je i inicijativa Vladi Zeničko-dobojskog kantona da u budžetu izdvoji sredstva za subvencije boravka djece u privatnim vrtićima, po uzoru na Tuzlanski i Kanton Sarajevo, gdje takva podrška već postoji.
„Zaista ne vidim problem da ZDK na budžetu, koji je preko 700 miliona maraka, ne uvede taj transfer, odnosno da se ne uvede subvencioniranje boravka djece u predškolskim ustanovama u ZDK-u“, izjavio je Damir Memić, zastupnik SDP-a u Skupštini ZDK-a.
Za razliku od Zenice, dobra praksa postoji i u općini Maglaj, koja je, i pored brojnih izdataka, u budžetu predvidjela sredstva za subvenciju privatnih vrtića u iznosu od 30 posto od ukupne cijene boravka – i to bez obzira na materijalni status roditelja.
„Godinu dana nakon toga, broj djece u vrtićima porastao je za 25% – da se ukazala potreba za osnivanjem novih vrtića“, naglašava općinski načelnik Maid Suljaković (SDA).
Uz moguće povećanje minimalne plaće i rast inflacije koji će se odraziti i na troškove rada predškolskih ustanova, moglo bi doći i do poskupljenja mjesečnih naknada za boravak u vrtićima.
„Bojim se da će cijena privatnih predškolskih ustanova u narednoj godini biti izrazito visoka bez subvencija i što bi onda moglo izazvati nezadovoljstvo roditelja“, upozorava Alić.
Prijedlozi budžeta još čekaju na usvajanje, a dok se ne osigura trajni model podrške i dok vlasti na oba nivoa ne posvete veću pažnju najosjetljivijoj kategoriji društva, teret predškolskog odgoja i obrazovanja ostaje samo na roditeljima, prenosi Federalna.ba.
