Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je transfer 725 miliona dolara Ujedinjenim nacijama, u trenutku kada se organizacija suočava s ozbiljnom finansijskom krizom i višemilijardskim neizmirenim obavezama svojih članica.
Prema dokumentu State Departmenta upućenom Kongresu, do kojeg je došao Reuters, sredstva su namijenjena redovnom budžetu UN-a, a transfer bi trebao biti realizovan prije očekivanog Trumpovog obraćanja Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku narednog mjeseca.
Odluka privlači pažnju i zbog dosadašnjeg odnosa Trumpove administracije prema UN-u. Washington je posljednjih godina smanjivao finansiranje brojnih agencija i povukao se iz više međunarodnih organizacija.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ranije je upozorio da se organizacija suočava s “neposrednim finansijskim kolapsom” zbog velikih neizmirenih obaveza država članica.
Finansijski problemi već su doveli do smanjenja budžeta i drugih mjera štednje.
Najavljena američka uplata od 725 miliona dolara predstavlja manje od petine iznosa koji UN potražuje od SAD-a. U maju je organizacija navela da američka dugovanja premašuju četiri milijarde dolara.
Prema podacima UN-a, riječ je o 2,04 milijarde dolara za redovni budžet, 2,2 milijarde za aktuelne i ranije mirovne misije te još 44 miliona dolara za tribunale.
Washington, s druge strane, tvrdi da je stvarni dug manji i da je dio obaveza već izmiren.
Bivši zvaničnik UN-a Eugene Chen ocijenio je da će 725 miliona dolara pomoći organizaciji da određeno vrijeme nastavi isplaćivati plaće zaposlenima i pokrivati dio troškova, ali da sama uplata neće riješiti finansijsku krizu.
“To održava sistem još neko vrijeme”, kazao je Chen.
Ukoliko Washington ne izvrši dodatne uplate, prema njegovoj procjeni, SAD bi u januaru mogao doći u situaciju da izgubi pravo glasa u Generalnoj skupštini.
Član 19 Povelje UN-a predviđa da država može izgubiti pravo glasa ukoliko njena dugovanja dostignu ili premaše iznos doprinosa koji je trebala platiti tokom prethodne dvije pune godine, uz mogućnost određenih izuzetaka.
SAD je najveći pojedinačni finansijer Ujedinjenih nacija, zbog čega njegove uplate imaju veliki utjecaj na finansijsku stabilnost organizacije.
Stručnjak za finansiranje UN-a Ronny Patz smatra da bi značajnija uplata Washingtona mogla spriječiti hitna dodatna smanjenja potrošnje do kraja godine.
Finansijska kriza već je pokrenula širu reformu nazvanu “UN80”. Budžet organizacije za 2026. smanjen je za 9,2 posto, dok je više od 2.000 radnih mjesta premješteno iz skupih centara poput New Yorka i Ženeve u jeftinije lokacije.
Do 18. augusta obaveze prema UN-u u cijelosti je izmirilo oko 129 od ukupno 193 države članice. Među zemljama koje to nisu učinile bila je i Kina, drugi najveći finansijer organizacije nakon SAD-a.
