Zabrinjavajući podaci: Ko obučava mlade vozače, zašto imamo godišnje i do 250 saobraćajki sa smrtnim ishodom

 

Sarajevske gužve već su ušle u legendu. Bilo da idete ujutro na posao ili školu, bilo da se vraćate popodne tokom poznate saobraćajne "špice" - sigurno je da ćete se iznervirati i putovati puno duže nego što biste trebali.

Ljudi su svakako umorni, nervozni, te im gužva na cesti stvara dodatni pritisak.

Uglavnom se iskusniji vozači žale na ove mlađe, da ne znaju dobro voziti, da su samo bačeni na cestu, da su nesigurni, sporo voze i usporavaju saobraćaj.

No puno su opasniji oni bahati, koji brzo voze, ne poštuju druge vozače.

Tada od ostalih vozača dobiju onu staru, dobro poznatu "Ko ti date vozačku?"

No šalu na stranu, vožnja nije igra niti je automobil igračka.

Imaju li vozači koji tek polože vozački ispit zaista potrebno znanje kako bi sjeli za volan i sigurno vozili?

S druge strane, ko ih obučava? Imaj li instruktori dovoljno znanja da ih obuče kako treba ako licencu dobiju za 45 sati obuke. Da li je to dovoljno. Mnogi saobraćajni stručnjaci su mišljenja da to nije dovoljno. U Hrvatskoj je recimo potrebno 1.500 sati.


Forto najavljuje promjene

Veliki broj saobraćajnih nesreća prouzrokovali su upravo vozači početnici. Iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH i sam ministar Edin Forto najavljuju konkretne promjene u procesu polaganja vozačkih ispita.

- U BiH svake godine na cestama pogine i do 250 ljudi. Ja mislim da je to dramatičan podatak i mislim da je BiH jedna od posljednjih u Evropi u smislu sigurnosti na cestama - rekao je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine na okruglom stolu o temi "Da li proces sticanja vozačke dozvole u Bosni i Hercegovini utječe na povećanje broja saobraćajnih nesreća?"

Okrugli sto je nedavno održan na Fakultetu za saobaćaja UNSA kako bi se čulo mišljenje stručnjaka. Plan je mijenjati zakonske regulative, ali i način polaganja vozačkog ispita.

- Ono što bode oči je možda da neke procese koje mi radimo ne radi više ni jedna država, naprimjer na polaganje vozačkog ispita, komisijski pristup kandidatu - toga više nema. Vi kada mladoj osobi date vozilo, dali ste mu i oružje. I vi vrlo dobro znate da to oružje oduzima živote. I postoji jedan procenat u kojima upravo oni najmlađi, upravo oni koji su najnesigurniji, koji ulaze u proces upravljanja vozilima, da oni natprosječno učestvuju u nezgodama.

Tako da je jako bitno da sam ovaj proces, malo da se kolokvijalno izrazim, utegnemo, da podignemo kvalitet. Da li baš svako može testirati kandidata? Ili to treba da budu stručni ljudi, visokoobrazovani ljudi, i tako dalje. Ako budemo išli u podizanje ovog nekog praga kvaliteta za ljude koji učestvuju u samom procesu, možda se to neće svima svidjeti, možda ima nekih ljudi koji su bili u tim komisijama i imali su neke prihode, a uopće ne treba to da radi. I zbog toga mi je jako bitno da čujem sa terena što ljudi misle - naglasio je tada ministar Forto.

Naglasio je da jedan od pravilnika tretira isključivo i autoškole.

- Vidjet ćemo u kom smjeru ćemo ići. Najvažniji su oni koji ulaze u proces stjecanja vozačke dozvole i onda s tom dozvolom uzimaju vozilo i idu u saobraćaj. To je nekako tema o kojoj se ne priča dovoljno. A da nekim drugim razlogom 200 ljudi pogine, nekim, sada ne nabrajam šta sve može biti, pa to bi bilo kataklizma, država bi se naopačke okrenula. Ali evo mi nekako šutimo na ovu činjenicu. Nedavno sam pročitao izvještaj upravo iz jedne od zemalja koje su ulagale prije svega u infrastrukturu, ali i u obrazovanje istovremeno. Naprimjer Helsinki, koji je višemilionski grad, u protekloj godini imao je nula smrtnih slučajeva. Dakle, moramo težiti tamo gdje se životi spašavaju. Ako to znači podizanje standarda i da neće baš svi biti zadovoljni, onda smo spremni ići u to - rekao je Forto.

Trenutni pravilnik je još iz 2007. godine. Od tada je ova oblast totalno zanemarena, a posljedice su katastrofalne, upozoravaju instruktori.

Tri godine vozačkog iskustva, srednja škola i svega 45 sati dodatne obuke. Toliko dijeli običnog vozača od titule instruktora u Bosni i Hercegovini. Dok stručnjaci upozoravaju na alarmantno niske kriterije, to u isto vrijeme najbolje oslikava ko edukuje buduće učesnike u saobraćaju i zašto godišnje imamo više od 30 hiljada nesreća. Da su kriteriji niski, slažu se i instruktori.

- Jedan kandidat za B kategoriju ima više sati obuke, kada zbrojite sve. Naravno da je nedostatno za instruktora, nedovoljno. U Hrvatskoj naprimjer da biste stekli licencu imate fond od 1.500 sati - kažu iz Asocijacija autoškola BiH.


Šta kaže struka?

O ovoj temi razgovarano je sa sudskim vještakom medicinske struke Ševalom Kovačevićem.

Pitan je da li su "novopečeni" vozači dovoljno obučeni za vožnju.

- Ne mislim da je apriori do loših vozača, prije će biti lošeg vođenja upravljanja saobraćajne kulture, počev od drastično smanjenih uvjeta, neblagovremenog mašinskog uklanjanja sa kolovoza. Svakako i doprinos u ovom haosu daje i  neuredno parkiranje. Što se tiče uvjeta za dolazak do dozvole, ne mislim uopće da tu treba pooštravati kriterije. Posebno imajući u vidu činjenicu da smo u posljednje vrijeme pooštravanjem kriterija za kategorije teretnih vozila i autobusa došli do apsurda da nema ko da vozi, nego vraćamo ljude iz penzija. Osim toga, ne mislim da ne treba imati kako upravni, tako i stručni nadzor nad saobraćajem pa tako i nad  vozačima - kaže Kovačević.

Što se tiče stručnosti instruktora, Kovačević smatra da je sistem i kriterij dobro postavljen. Treba pojačati i upravni i stručni nadzor nad provođenjem, kako ispita, tako i praćenja poštovanja propisa u sferi rada.

Na opasku da li je dobro da kandidati koji tek polože testove i idu na vožnju, izlaze odmah autom na ulicu, a ne na poligon, kako je to bilo ranije, Kovačević smatra da se ne treba vraćati na staro.

- Treba pratiti modele koje primjenjuju zemlje poput skandinavskih, a u regionu Slovenije koje u principu imaju najmanje sabraćajnih nezgoda u odnosu na broj vozila.

Ipak što se početne praktične obuke tiče, prve sate treba provoditi na manje frekventnom saobaćajnicama, a postepeno ulaziti u "saobraćajne gužve" jer se i kroz ove po principu "stani i kreni" stiču vještine i navike kandidata za vozače. Na kraju, bez daljeg razvoja infrastrukture uz sve iskazano, nema kvalitetnih rješenja - kaže Kovačević.

No dok iz ministarstva pak poručuju da se ozbiljne promjene mogu očekivati, a struka se zalaže za staro, u isto vrijeme rastu cijene vozačkih dozvola od 100 do 200 KM.

Foto: Cazin.net/CGPT