Zastava sa ljiljanima se prije 31 godinu zaviorila ispred UN-a i BiH je potvrdila svoju državnost

B
Zastava Bosne i Hercegovine pred sjedištem UN-a na East Riveru u New Yorku podignuta je 22. maja 1992. godine. Ovim činom i simbolično je označen prijem Bosne i Hercegovinu u najveću svjetsku organizaciju Ujedinjene Nacije.

Ispred UN-a podignuta je zastava sa šest ljiljana, koju je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo svega 17 dana ranije, petog maja. Članstvo u UN-u je trebalo značiti i da će mlada nezavisna država biti zaštićena od agresije i da će moći u potpunosti provesti odredbe povelje UN-a koje se odnose na pravo na samoodbranu.

Nažalost, pokazalo se da u odnosu na sve UN-ove dokumente, deklaracije, rezolucije i načela puno veću težinu je imala "Realpolitik" oličena u riječima Lorda Owena upućena Bosna i Hercegovcima "Dont dream dream's", ne sanjajte snove.

Iako primljena u Ujedinjene Nacije Bosna i Hercegovina i njene patriote su morale da u neravnopravnoj borbi za odbranu države, ali i civilizacijskih vrijednosti žrtvuju svoje živote. Kao da nije bilo dovoljno to što nije ispunio svoje obavezu i zaštitio svoju članicu, Vijeće sigurnosti UN-a je ranije nametnulo embargo na uvoz oružja u zemlje Jugoslavije, tako da se nezavisna Bosna i Hercegovina nije mogla ni naoružati.

Ujedinjene nacije nastale su 24. oktobra 1945, nakon što je svijet porazio nacizam i fašizam u Drugom svjetskom ratu, a osnovna zamisao je bio da se spriječe budući ratovi. Sjeme Ujedinjenih nacija posijano je potpisivanjem Atlantske povelje 1941. godine između američkog predsjednika Franklin Roosevelt i britanskog premijera Winston Churchilla kojoj su se pridružili i Sovjetski savez i devet okupiranih evropskih država.

I pored toga što Ujedinjene nacije nisu Bosnu i Hercegovinu zaštitile u dovoljnoj mjeri, članstvo u UN-u je značilo da je Bosna i Hercegovina sebe ugradila u antifašistički svjetski poredak i da je jednakopravna sa drugim državama. Daytonski sporazum iako je promijenio unutrašnju strukturu Bosne i Hercegovine, potvrdio je da je Bosna i Hercegovina nastavila svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država.

Obnova državnosti u ZAVNOBiH-u, nezavisnosti prvomartovskim referendumom i prijem u Ujedinjene nacije su tri ključne tačke kojima je u međunarodnim okvirima Bosna i Hercegovina oblikovana kao moderna država sa snažnom antifašističkom tradicijom i međunarodnim priznanjem.