Dogovor izostaje, milijarde ostaju nedostupne
Reformska agenda, ključni dokument za korištenje milijardi eura iz evropskog Plana rasta, već mjesecima stoji nerealizirana jer se politički predstavnici u Bosni i Hercegovini ne mogu usaglasiti.
Građani, kao i obično, ostaju taoci političkih kalkulacija, dok susjedne zemlje povlače sredstva i već sprovode konkretne projekte.
Radi se o dokumentu koji sadrži listu precizno definisanih reformi koje BiH mora sprovesti da bi pristupila fondu EU vrijednom skoro milijardu eura. Reforme obuhvataju oblasti kao što su javne finansije, energetika, digitalizacija, borba protiv korupcije, pravosuđe i unapređenje poslovnog ambijenta. Dakle, riječ je o potezima koji bi direktno poboljšali životni standard građana, otvorili nova radna mjesta, olakšali poslovanje i modernizirali institucije.
Ipak, političari se ne mogu dogovoriti oko jednog dokumenta jer on uključuje konkretne obaveze i rokove, kao i mehanizme kontrole – što znači da bi vlast konačno morala biti odgovorna za (ne)provođenje reformi. Upravo tu leži problem.
Pojedini politički akteri strahuju da bi primjena Reformske agende narušila njihovu moć nad javnim preduzećima, sistemom zapošljavanja po stranačkoj liniji i netransparentnim trošenjem budžetskog novca. Reforme zahtijevaju jačanje pravosuđa, depolitizaciju institucija i borbu protiv klijentelizma, što nije u interesu onih koji godinama opstaju zahvaljujući upravo takvom sistemu.
Istovremeno, međunarodni partneri šalju jasne poruke: sredstva će biti smanjena, a prilike izgubljene ako se dogovor ne postigne. BiH je već ostala bez 108 miliona eura, a nova kazna je na pomolu ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra 2025.
Dok se političari nadmudruju i štite vlastite interese, građani gube priliku za bolju infrastrukturu, jeftiniju energiju, digitalne usluge, efikasniju upravu i veće šanse za zaposlenje.
Na kraju, ispašta upravo onaj ko najviše doprinosi ovom društvu – građani.
