Teška socijalna situacija, neriješeni stambeni status, kao i upitna sigurnost zaposlenja (ukoliko ga uopće ima) neki su od ključnih razloga zašto se mladi bračni parovi u regiji ne odlučuju da rade na povećanju brojnosti svoje porodice. Dileme oko selidbe sa Balkana u prosperitetnije evropske države, ili, pak, borba za bolje uvjete života na ovom podneblju često iz životne računice izbace dobijanje potomstva.
Sve ovo je dovelo da godinama Zapadnim Balkanom hara "bijela kuga". Kada se materijalno izbori i osigura, kako kaže jedan sagovornik Al Jazeere, u mnogo slučajeva bude kasno.
"Kad na vrijeme ne razmišljaš o nekim životno važnim odlukama, poslije se kaješ cijeli život. Ne kažem da su djeca takva odluka, jer se ona (uglavnom) rađaju spontano, neplanski, iznenada i budu neopisiva radost. No, kad si mlad, ganjaš karijeru ili pokušavaš osigurati sebi krov nad glavom, jednostavno te poremete prioriteti i, dok dlanom o dlan, prođe mladost", ističe Nedžad, koji se želio predstaviti samo imenom.
'Je li sve moglo drugačije?'
On ističe kako "već godinama živimo u nekim kriznim vremenima, ili se bar stvara takva atmosfera".
"I onda, razmišljajući u tim materijalističkim formama, nekako uvijek imamo za svakodnevni život, najam stana ili ratu kredita, automobil ili ljetovanje, ali se ne odlučujemo za dijete. Očito je problem u glavama, priznajem. Ne živim s roditeljima, ali zamislite kako je tek teško odlučiti se nekome ko je pod zajedničkim krovom na proširenje porodice", govori za Al Jazeeru te dodaje kako zajednički život ima svojih prednosti
"Ima to svoje prednosti, jer su tu baka i djed, koji uvijek mogu biti od pomoći, ali opet bi čovjek želio živjeti samostalno, imati svoj kutak. I tako se vrtimo u krug."
Ono što je najgore je proticanje vremena, kada čovjek shvati kako je "pola života iza njega".
"Imaš stan i auto, uglavnom pod kreditom, kakav-takav posao, ali ste ostali sami. E, to je već za staviti prst na čelo i razmisliti - je li sve moglo drugačije?", pitanjem zaključuje Nedžad.
'Debeli minusi' prirodnog priraštaja
Ono što je neupitno i nesumnjivo je statistika, a ona pokazuje "debele minuse" prirodnog priraštaja. Prema podacima agencija za statistiku u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatskoj i Srbiji, trend negativnog prirodnog priraštaja (kada je broj umrlih veći od broja živorođenih), odnosno "bijele kuge", prisutan je već godinama.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, od 2010. do prošle godine prisutna je negativna stupa prirodnog priraštaja, a najgora situacija je u posljednje četiri godine. Kako pokazuju podaci ove agencije, 2014. godine je 5.712 osoba više umrlo nego rođeno (rođeni 30.268 – umrli 35.980), godinu kasnije je ta razlika povećana na 8.380 (29.770 – 38.150), da bi tokom 2016. godine bilo rođeno 30.183, a umrla 36.571 osoba – razlika 6.388.
Prošle godine je ponovo porasla ova razlika, odnosno povećala se negativna stopa prirodnog priraštaja. Umrlo je 36.336 osoba, dok ih je rođeno 29.158. Razlika između ova dva broja iznosi 7.178.
|
Godina |
Živorođeni |
Umrli |
Prirodni priraštaj |
|
2010 |
33.528 |
35.118 |
-1.590 |
|
2011 |
31.811 |
35.028 |
-3.217 |
|
2012 |
32.547 |
35.817 |
-3.270 |
|
2013 |
30.684 |
35.662 |
-4.978 |
|
2014 |
30.268 |
35.980 |
-5.712 |
|
2015 |
29.770 |
38.150 |
-8.380 |
|
2016 |
30.183 |
36.571 |
-6.388 |
|
2017 |
29. 158 |
36.336 |
-7.178 |
Agencija za statistiku BiH
Kako pokazuju cifre iz navedene tabele, Bosna i Hercegovina je kroz negativni prirodni priraštaj kroz osam proteklih godina izgubila više od 40.000 stanovnika, a uz neumitni odlazak mladih van države u tom periodu su "izumrli" gradovi veličine od Bihaća do Zenice.
Strašne cifre iz 2017. godine
Negativni prirodni priraštaj u Hrvatskoj u posljednjih sedam godina odnio je približno 90.000 stanovnika, što je više nego alarmantno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Vlada Hrvatska nudi projekte iz stanogradnje, nadoknadu rodiljama i druge oblike novčane pomoći, ali to ne pomaže.
Ukoliko posmatramo period 2011-17, može se primijetiti kako je broj umrlih između 50.000 i 52.000 godišnje (s izuzetkom prošle godine), dok broj živorođenih pada iz godine u godinu. Drastične brojke zabilježene su lani, kada je broj živorođenih bio 36.647, a broj preminulih 54.261 – razlika je više od 17.600.
|
Godina |
Živorođeni |
Umrli |
Prirodni priraštaj |
|
2011 |
41.197 |
51.019 |
-9.822 |
|
2012 |
41.771 |
51.710 |
-9.939 |
|
2013 |
39.939 |
50.386 |
-10.447 |
|
2014 |
39.566 |
50.839 |
-11.273 |
|
2015 |
37.503 |
54.205 |
-16.702 |
|
2016 |
37.537 |
51.542 |
-14.005 |
|
2017 |
36.647 |
54.261 |
-17.614 |
Državni zavod za statistiku Hrvatske
Nestanak cijelih općina
Kako su nam naveli iz Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u periodu od 2006. do 2016. godine broj stanovnika je, samo na osnovu prirodnog priraštaja, smanjen za približno 385.000. Podaci iz prošle godine još nisu obrađeni.
"Godišnje smanjenje broja stanovnika od oko 35.000 lica dovodi do zaključka da svake godine nestaje opština veličine Prijepolja, Bečeja ili Savskog venca [Beograd]", navode iz Republičkog zavoda.
Slično kao i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, od 2011. do 2016. godine najveći pad prirodnog priraštaja bilježi se u posljednjih nekoliko godina.
|
Godina |
Živorođeni |
Umrli |
Prirodni priraštaj |
|
2011 |
65.598 |
102.935 |
-37.337 |
|
2012 |
67.257 |
102.400 |
-35.134 |
|
2013 |
65.554 |
100.300 |
-34.746 |
|
2014 |
66.461 |
101.247 |
-34.786 |
|
2015 |
65.657 |
103.678 |
-38.021 |
|
2016 |
64.734 |
100.834 |
-36.100 |
Republički zavod za statistiku Srbije
Iz Republičkog zavoda još navode kako od 169 opština u Srbiji u samo pet njih je pozitivna stopa prirodnog priraštaja bila 2016. godine. Najbolja slika je 2016. godinebila u Tutinu (7,9 promila), potom Novom Pazaru (6,0 promila), Preševu (3,1 promila), Novom Sadu (1,3 promila) i Sjenici (1,1 promila).
I Vlada Srbije je najavila finansijsku pomoć za povećanje porodica, no trebat će još mnogo vremena da se obuzda ovaj negativan trend.
