Zemlja se ovog ljeta okreće brže nego prethodnih godina, što rezultira neprimjetno kraćim danima — i izaziva pažnju naučnika širom svijeta.
Prema podacima norveške kompanije Time and Date, 10. juli je bio najkraći dan u godini, kraći za 1,36 milisekundi od standardnih 24 sata. Slična skraćenja očekuju se i u narednim sedmicama.
Iako se radi o gotovo neprimjetnim razlikama, one dugoročno mogu utjecati na precizne sisteme poput satelita, računara i telekomunikacija. Stručnjaci koriste atomske satove kako bi pratili tačnost vremena, a od 1972. u koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) dodano je 27 takozvanih “prijestupnih sekundi” da bi se uskladila razlika između Zemljine rotacije i atomskog vremena.
Međutim, sada se razmatra mogućnost — po prvi put u historiji — da se iz vremena oduzme jedna sekunda. Stručnjaci to nazivaju “negativnom prijestupnom sekundom”, što dosad nikada nije učinjeno i nosi određene rizike za digitalne sisteme koji zavise od precizne sinhronizacije.
Razlozi za ubrzanje rotacije uključuju složene prirodne procese poput kretanja Zemljinog jezgra, gravitacijskog utjecaja Mjeseca, ali i — kako pokazuju nova istraživanja — efekata klimatskih promjena. Topljenje leda na Grenlandu i Antarktiku, prema istraživanju objavljenom u Natureu, usporava rotaciju planete i time odgađa pojavu negativne sekunde.
Iako kraći dan ne utiče na naš svakodnevni život, naučnici upozoravaju da bi tehnološki sistemi, posebno oni stariji, mogli doživjeti iste probleme kakvi su se očekivali pri prelasku iz 1999. u 2000. godinu (poznat kao Y2K problem).
Ako se trend ubrzavanja nastavi, do 2035. bismo mogli svjedočiti presedanu — oduzimanju sekunde iz globalnog vremena.
