Prognoziranje količine padavina mjesecima unaprijed još je nesigurnije. Ipak, trenutni signali iz sezonskih modela (npr. ECMWF) uglavnom ne pokazuju jak signal za izrazito sušnu zimu nad Balkanom
Kako jesen odmiče, prirodno se pitamo kakva nas zima čeka. Hoće li biti blaga ili nas očekuju snijeg i minusi? Iako precizno prognoziranje mjesecima unaprijed nije moguće, vodeći svjetski meteorološki centri (poput evropskog ECMWF-a) i servisi (kao AccuWeather, Severe Weather Europe) objavljuju svoje sezonske izglede zasnovane na analizi globalnih klimatskih faktora i modela. Za zimu 2025/2026. u Evropi i na Balkanu, ti prvi signali ukazuju na mogućnost veoma promjenjivog vremena.Klimatski “dirigent”: Uticaj La Niña-e (ili neutralne faze)
Jedan od ključnih faktora koji meteorolozi prate je stanje na Pacifiku, poznato kao ENSO ciklus. Najnoviji izvještaji (npr. NOAA, BoM Australia) potvrđuju da će tokom zime vjerovatno biti prisutni La Niña uslovi ili neutralna faza. Poznato je da ove faze mogu uticati na vremenske obrasce širom svijeta, pa tako i u Evropi. Analize (poput onih na Severe Weather Europe) pokazuju da La Niña statistički povećava vjerovatnoću za formiranje blokirajućih sistema visokog pritiska iznad sjevera Evrope. Takve blokade mogu otvoriti put hladnijem vazduhu sa sjevera ili istoka da prodre dublje ka jugu, uključujući i Balkan.
Temperature: Očekuje se “rolerkoster” – smjena toplog i hladnog
Šta ovo znači za temperature? Sezonski modeli poput ECMWF-a često pokazuju da će prosječna temperatura tokom cijele zime vjerovatno biti blizu ili blago iznad višegodišnjeg prosjeka za veći dio Evrope, dijelom i zbog opšteg trenda zagrijavanja. Međutim, to ne isključuje mogućnost hladnih prodora. Upravo zbog potencijalnih blokada povezanih sa La Niña-om, povećana je vjerovatnoća za periode sa osjetno nižim temperaturama, posebno kako zima bude odmicala (januar/februar). Meteorološki servisi poput AccuWeathera često u svojim analizama naglašavaju tu mogućnost jačih hladnih udara. Očekuje nas, dakle, vjerovatno promjenjivo vrijeme – smjena toplijih i hladnijih perioda.
Prognoziranje količine padavina mjesecima unaprijed još je nesigurnije. Ipak, trenutni signali iz sezonskih modela (npr. ECMWF) uglavnom ne pokazuju jak signal za izrazito sušnu zimu nad Balkanom. Prognoze češće naginju ka prosječnim ili mjestimično blago iznadprosječnim padavinama. Logičan zaključak je: ukoliko se ostvare mogući hladniji prodori uz prosječnu količinu padavina, povećavaju se i šanse za snijeg, povremeno i u nižim predjelima, naročito u drugom dijelu zime.
Veliki uticaj na jačinu zime ima i stanje Stratosferskog Polarnog Vrtloga (SPV) visoko iznad Arktika. Njegovo eventualno slabljenje ili “raspad” (SSW događaj), posebno kasnije tokom zime, moglo bi izazvati spuštanje veoma hladnog vazduha ka Evropi. Meteorolozi pažljivo prate stanje u stratosferi, ali predviđanje ponašanja SPV-a toliko unaprijed je vrlo spekulativno. To ostaje ključni faktor neizvjesnosti koji može donijeti iznenađenja,pišu N1
Prvi sezonski izgledi za zimu 2025/2026. na Balkanu sugerišu veliku vjerovatnoću za promjenjivo vrijeme. Iako se ne očekuje ekstremno hladna zima u cjelini, faktori poput La Niña-e povećavaju šanse za nekoliko izraženijih hladnih perioda sa snijegom, vjerovatnije u drugom dijelu sezone. Istovremeno, treba očekivati i periode sa blažim vremenom. Ove prognoze su zasnovane na trenutnim analizama modela i klimatskih signala i podložne su promjenama kako se zima bude približavala.
