fbpx Život u Sarajevu skuplji za 31 posto nego u Bihaću, a jeftiniji za 50 posto nego u Beču

Život u Sarajevu skuplji za 31 posto nego u Bihaću, a jeftiniji za 50 posto nego u Beču

Home

Život u Sarajevu skuplji za 31 posto nego u Bihaću, a jeftiniji za 50 posto nego u Beču

Foto: Ilustracija
Troškovi života u Sarajevu u odnosu na druge gradove u BiH veći su između 15 do 35 posto, dok je život u glavnom gradu naše zemlje daleko jeftiniji nego u pojedinim gradovima u evropskim i zemljama regije, podaci su Expatistana.

Expatistan je online kalkulator koji vam omogućava da uporedite cijene životnih troškova u gradovima širom svijeta. 

"Poređenja vam omogućavaju da bolje razumijete troškove života u svakom gradu prije nego što se tamo preselite. Ono što nas čini jedinstvenim jeste da od svojih posjetilaca prikupljamo cijene koje koristimo za izračunavanje indeksa troškova života. Naravno, što je više unesenih podataka, tačniji su indeks i proračuni", navodi se na stranici koju je 2009. godine osnovao softverski inžinjer Gerardo Robledillo, kako prenosi Klix.ba. 
 

Bihać jeftiniji za 31 posto od Sarajeva


Svi koji iz manjih bh. gradova žele preseliti u Sarajevo, u nekoliko klikova putem Expatistana mogu saznati koliko je skuplji život u glavnom gradu BiH.

Kako smo uporedili, troškovi života u Sarajevu su 23 posto veći nego u Zenici, za 21 posto veći nego u Tuzli i Banjoj Luci, za 31 posto veći nego u Bihaću, dok je život u Mostaru jeftiniji za 15 posto nego u glavnom gradu BiH.

Dok ćete mjesečnu kiriju za normalan stan od otprilike 85 kvadrata u Sarajevu platiti više od 500 KM, isti stan u Tuzli, Zenici, Mostaru ili Banjoj Luci možete plaćati između 330 i 460 KM.

U manjim gradovima u BiH uglavnom su jeftinije cijene pojedinih namirnica, odjeće, gradskog i taksi prijevoza, hrane i pića u ugostiteljskim objektima, mjesečnog korištenja interneta, kao i izlazaka u kino ili pozorište.

Za najbolja mjesta u pozorištu za dvije osobe u Sarajevu potrebno je izdvojiti 40 KM, a u Bihaću duplo manje, to jest 20 KM.

Večera za dvoje u normalnom gradskom pubu ili restoranu skuplja je za dvije do pet KM u Sarajevu nego u drugim gradovima u BiH. 

Slična situacija je i sa pićem. Na primjer, pola litre piva u lokalnom pubu u glavnom gradu BiH košta u prosjeku 3,20 KM, a u Zenici ili Tuzli 2,60 KM.

Zanimljivo je kako su cijene bijele tehnike manje u Sarajevu nego u drugim bh. gradovima. Tako ćete televizor od 40 inča u glavnom gradu BiH platiti blizu 670 KM, a u Zenici isti takav televizor košta blizu 990 KM.

Expatistan prikazuje velike razlike u cijenama jaja, kilograma sira, jabuka, paradajza i hljeba u Sarajevu i manjim bh. gradovima. 

Dok ćete za 12 jaja u Sarajevu platiti 4,41 KM, u Tuzli trebate izdvojiti 2,86 KM. Kilogram jabuka u Zenici košta 1,22 KM, a u Sarajevu skoro 1,90 KM.
 

U Zagrebu sve skuplje



Troškovi života u Zagrebu skuplji su za 22 posto nego u Sarajevu. Najveće razlike su u cijenama transporta, proizvoda za ličnu higijenu te zabavnih sadržaja.

Mjesečna karta za javni gradski prijevoz u Sarajevu košta 52 KM, a u Zagrebu više od 90 KM. 

Večeru za dvoje u lokalnom restoranu u Sarajevu platit ćete 28 KM i manje, a u Zagrebu više od 40 KM.

S druge strane, troškovi života u Sarajevu, Beogradu, Podgorici ili Tirani su gotovo isti. Male razlike mogu se primijetiti u cijenama hrane i kućanskim potrepštinama, a najveća razlika jeste što je, na primjer, odjeća u Sarajevu jeftinija za 13 posto nego u Beogradu.

U odnosu na sve razvijene evropske gradove, troškovi života u Sarajevu su i do 50 posto manji. 

Podaci Expatistana kažu kako mjesečna kirija za stan od 85 kvadrata u Beču iznosi i do 2.000 KM, a u Minhenu i do 3.000 KM.

Međutim, ukoliko uporedimo Sarajevo sa Budimpeštom, Bratislavom, Ljubljanom ili Pragom, nećemo primijetiti velike razlike jer je život u glavnom gradu BiH u odnosu na ove gradove jeftiniji do 15 posto.
 

Ekonomski centri i periferije


Ekonomski analitičar Admir Čavalić prokomentarisao je kako će uvijek postojati ekonomski centri i ekonomske periferije te da su razlike dio ekonomskih procesa. 

"Postoje određena područja u BiH koja privlače ljude i kapital, kao što je naš glavni grad. Ukoliko posmatramo unutrašnje migracije, značajan dio ljudi seli se u Sarajevo, ako već neće ići u neke evropske gradove. U tom smislu dižu se cijene nekretnina, kako na tržištu lične potrošnje, tako i na poslovnom tržištu, što znači da taj trošak automatski uzorkuje da su određene namirnice i potrepštine nužno skuplje u Sarajevu. S druge strane, imamo i veću potražnju u glavnom gradu", govori nam Čavalić.

On dodaje kako su prosječne plaće u Kantonu Sarajevo za otprilike 150 do 200 KM više nego u drugim kantonima, što znači da takva potražnja uzrokuje normalno i prirodno povećanje ponude. 

Kada je riječ o poređenju Sarajeva sa drugim evropskim gradovima, Čavalić kaže kako je velika razlika u visini dnevnica i satnica, odnosno da su daleko manje u BiH, što uzrokuje mali GDP naše zemlje. 

"Naša ekonomija je jednostavno slabija od ekonomije drugih zemalja i time je naša država siromašnija", ističe Čavalić.

Prema indeksu kvalitete života u Evropi, Expatistan je na prvu poziciju smjestio Cirih sa indeksom od 237, a potom slijede Ženeva, London, Lausanne, Rejkjavik, Oslo, Dublin, Copenhagen... 

Sarajevo na 84. mjestu nije visoko pozicionirano, ali je dosta udaljeno od dna ljestvice, odnosno 101. pozicije na kojoj je smješten ukrajinski Lviv.

Objavio: Čet, 07/02/2019 - 07:40

Povezane vijesti

Back to top