Više cijene i globalni šokovi podstakli su potražnju za zlatom, dok se centralne banke osiguravaju od neizvjesnosti.
Kina je jedan od najvećih svjetskih kupaca zlata, dok se centralne banke okreću plemenitom metalu, koji je prestigao američke državne obveznice i postao glavna svjetska rezervna imovina usred viših procjena i njegove privlačnosti kao geopolitičke zaštite, saopštila je Evropska centralna banka.
Zlato činilo četvrtinu globalnih službenih deviznih rezervi
Druga najveća svjetska ekonomija bila je četvrti najveći kupac zlata po zemlji u 2025. godini, nakon Poljske, Kazahstana i Brazila, kupivši oko 25 tona, saopštila je ECB. Procijenjeno je da je Kina kupila više od 350 tona zlata od početka 2022. godine, više nego bilo koja druga zemlja, javlja SCMP.
Zlato je činilo 27 posto globalnih službenih deviznih rezervi na kraju 2025. godine. Nasuprot tome, američke državne obveznice – koje se dugo smatraju jednom od najsigurnijih rezervnih sredstava na svijetu – pale su na 22 posto, a euro 15 posto. Te brojke obuhvataju i devizne rezerve i zlato, saopćila je centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu u izvještaju ove sedmice.
Udio zlata premašio je udio državnih obveznica i eura uglavnom zbog "efekata vrednovanja", s cijenama koje su prošle godine porasle za 60 posto, a 2024. za 30 posto, prema izvještaju. Ovi dobici "mehanički povećavaju udio zlata u ukupnim službenim deviznim rezervama", saopštila je centralna banka.
Historijski maksimum 2025.
Zlato je dostiglo historijske maksimume 2025. godine u kontekstu geopolitičke nestabilnosti, političkog pritiska na američke Federalne rezerve i širih napora da se smanji ovisnost o američkom dolaru. Kupovina plemenitog metala mogla bi također odražavati napore centralne banke da "ojača otpornost bilansa stanja usred rastućih geopolitičkih rizika", saopštila je ECB.
"Podaci ankete ukazuju na to da centralne banke drže zlato ne samo radi diverzifikacije, već i kao zaštitu od geopolitičkog rizika", dodala je centralna banka.
Izvor: N1BIH
FOTO: Ilustracija
