Kako prepoznati stres

stres
Modernom čovjeku donosi samo brojne tegobe jer je teško pobjeći od napora svakodnevice

Nervoza ponekad može, ali i ne mora biti pokazatelj stresa. Nervoza pred, primjerice, ispit može trajati svega nekoliko minuta i, također, uzrokovati pojačane otkucaje srca i ubrzano disanje. No, stanje stresa, ipak, malo duže traje i organizmu je potrebno neko vrijeme da se vrati u ravnotežu.

Pad imuniteta

1. Osip - Iako je osip najčešće rezultat alergijske reakcije, on može izbiti i u razdoblju velikog stresa zbog pada imuniteta.

2. Debljanje ili mršavljenje - Velike oscilacije u težini česte su kod osoba kod stresom, jer se neki bore protiv stresa hranom, dok drugi uopće ne mogu jesti od nervoznog želuca.

3. Glavobolje - Konstantne glavobolje koje traju po nekoliko dana ili sedmica jedan su od glavnih pokazatelja da je osoba pod stalnim pritiskom.

Hemikalije koje se oslobađaju u organizmu, koji je stalno u stanju stresa, uzrokuju promjene u živcima i moždanim krvnim žilama što rezultira glavoboljom.

4. Bolovi u želucu - Želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa, pa se čini kao da stres “izjeda iznutra”. Nervoza može uzrokovati osjetljivost želuca pa osobe koje su pod stresom manje jedu. Osim nervoze javljaju se i žgaravica, gastritis, a u ekstremnim slučajevima i čir na želucu.

Blaga prehlada

5. Probavne smetnje - Osim u želucu, smetnje se u probavnom sistemu osoba koje su pod stresom javljaju i na “kraju puta”. Neki pate od neugodnog zatvora, dok drugi moraju svako malo na toalet, ovisno o tome kako njihov organizam reagira na pojačan stres.

6. Česte prehlade - Stres oslabljuje imunitet što je odlična prilika svim virusima i bakterijama. Ponekad je to blaga prehlada, no s obzirom na oslabljeni imunitet može i potrajati.

Akne i iscrpljenost

Osim osipa, druga kožna reakcija na pojačan stres i buktanje hormona je pojava akni čak i kod odraslih. Kod žena je su često povezane i s pojačanim predmenstrualnim sindromom. Stres, također, emocionalno i fizički iscrpljuje. Cijeli organizam je u “stanju pripravnosti” za što se troši više energije, no, u normalnom stanju. Iscrpljenost često ne može nadoknaditi ni standardnih osam sati sna, pa je potrebno malo usporiti.