fbpx Tamo gdje je strani jezik važniji od maternjeg

Tamo gdje je strani jezik važniji od maternjeg

Home

Tamo gdje je strani jezik važniji od maternjeg

Strani jezici. Nekada su bili gotovo poput izborne nastave, važni ali je bilo važnijih predmeta u školama. Sada, čini se da su pretekli i matematiku, i maternji jezik, i fiziku i sve ostalo.


Zašto?

Nema aplikacije za posao koja ne podrazumijeva dobro znanje jednog stranog jezika. U suštini engleskog, mada se sve više traže italijanski, francuski...

I posebno - njemački!

Naš svijet, iz BiH i cijelog Balkana praktično u kolonama odlazi na Zapad u potragu za srećom. A, sreća ne podrazumijeva samo posao, kako se to ovdje želi predstaviti, nego i dostojanstvo, dignitet, uređenost, sistem... Pravdu!

Kada god vidim da neko uči padne mi na um Branislav Nušić. Zašto?

U njegovom duhovitom opisivanju profesora njemačkog jezika, svi manje-više prepoznamo sebe, kakvi smo kada nešto novo učimo. U svojoj autobiografiji, on je između ostalog rekao da svog profesora nije ni zaboravio, jer je lijepo objašnjavao šta znači u njemačkom jeziku pomoćni glagol.

Neznanje utječe na uspješnost poslovanja

Sa zadovoljstvom ga citiram iz jednog razloga da malo ukradem ljudskog osmijeha. Pa, evo:

„Pomoćni glagol, dečice, to je onaj glagol koji pomaže onom glavnom. Na primer, ja kopam vinograd i, onda, ja sam glagol 'graben', dakle 'ich grabe'. Jest, al' 'graben' ne može da stigne da opkopa sam vinograd. Kratak dan, ne može da stigne. Šta će, kako će, nego pozove svog komšiju 'habena', pa mu kaže: Deder ti 'haben', pomozi meni da ovo okopamo. 'Haben', kao dobar komšija, pristane, i onda zapnu pa rade zajedno, i to je onda 'ich habe gegraben'. 'Haben' je dakle pomoćni glagol... Drugi put opet 'graben' ima da okopa kukuruz, pa ne može da stigne. Sada zove drugog komšiju 'werdena'. I 'werden' je tako isto pomoćni glagol“.

Na profesorovo pitanje: „Jeste li dobro razumeli, deco?“, svi su u jedan glas potvrdili: „Razumeli smo.“

Na ispitu je taj isti profesor prozvao Branislava i rekao mu da promjeni glagol 'schreiben'. A, evo šta je on odgovorio:

„'Schreiben', 'shreiben'... je domaćin, pa on kopa vinograd..., pa onda..., onda..., pa onda zovne komšiju 'werdena', 'werden'... 'werden' neće da dođe.„

Naravno, on je kao dijete bio iskren. To je sada vrlo učestala pojava  u 21. stoljeću. Zbog tog odgovora, dobio je jedan. Mi sada manje-više svi moramo da učimo njemački ili engleski, ne samo da se sa drugima razumijemo, već da usavršimo svoje vještine iz jednog pravog razloga, jer u ovoj zemlji nema posla. Ako ima, onda je to za unaprijed odabrane.

Ako stanovništvo neke zemlje ne poznaje dovoljno strane jezike i ono je na gubitku, baš kao i njegova zemlja, jer takvo stanje neznanja negativno utječe i na uspješnost poslovanja. Jer, jezici trebaju i manjim i srednjim preduzećima. Još, ako hoćemo u EU, onda čak i kada ne želimo, moramo učiti strane jezike.

Bolje i naprednije obrazovanje

EU je još 2006. godine definirala osam ključnih kompetencija cjeloživotnog učenja, pri čemu je jedna od njih i komunikacija na stranim jezicima. Ako ih znate, dobit ćete i bolje informacije o poslovnom okruženju, bolje i novije ideje. Čak su i neke studije pokazale koliko neke zemlje gube u izvozu zbog nepoznavanja stranog jezika.

Ako hoćete da budete jezično kompetentni u poslovnom okruženju, trebali biste poznavati poslovni bonton. Kod nas na Balkanu, on se ne poštuje. U drugim odgovornijim zemljama bitan je taj bonton, a još su bitnije prezentacijske vještine na tuđem jeziku, vođenje poslovnih sastanaka, komuniciranje, pismeno dopisivanje. One trebaju svakom ozbiljnijem poduzetniku i menadžeru. Ako hoćemo da budemo konkurentniji na tržištu, onda moramo sa većom radoznalošću i voljom učiti i jezike drugih naroda. Bez toga, poduzetništvo je u klopci, jer i njemu je potrebna svjesnost vremena, slično je i kod jezika, prenosi Aljazeera Balkans.

Turizam i dalje predstavlja jednu od najunosnijih grana svjetske privrede. To je djelatnost koja je ključna za život. Tako  je i u slučaju bosanskohercegovačke. Neće biti uvjek kao što su sada ni ekonomski  indikatori, a ni politički faktori. Doći će jednom i neko bolje vrijeme. Mi smo sada još više svjesniji percepcije poznavanja stranog jezika, svjesni smo i potrebe da nam je nužno i hitno bolje i naprednije obrazovanje. U zadnje vrijeme se hvalimo sa porastom dolaska turista, a ne znamo kako da ih na duže vrijeme zadržimo.

Osmijeh i strani jezici su dobar početak.

Strani jezici su uvijek dobar početak.

Ovdje ili negdje vani, kako god!

Topic
Objavio: Sat, 13/04/2019 - 14:37

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top