12 namirnica za jačanje moždanih funkcija

Zdrava ishrana
Mozak je kontrolno središte tvojega tijela. On govori tvojem srcu da kuca, plućima da dišu, omogućuje ti da se krećeš, osjećaš i razmišljaš. Zbog toga važno je održavati ga u vrhunskom 'radnom' stanju, a ovih 12 namirnica pomoć će ti u tome.

Hrana koju jedeš može imati veliki utjecaj na strukturu i zdravlje tvojega mozga. Ona može služiti za jačanje kratkoročne i dugoročne memorije, pa tako omega-3 masne kiseline pomažu u izgradnji i popravljanju moždanih stanica, a antioksidanti smanjuju stanični stres i upale, koji su povezani sa starenjem mozga i neurodegenerativnim poremećajima, poput Alzheimerove bolesti. Kako bi točno znala koje namirnice su za njega dobre i zašto, nastavi čitati jer ti donosimo popis od njih dvanaest.

Masna riba

Masna riba dobar je izvor omega-3 masnih kiselina. Omega-3 pomažu u stvaranju membrana oko svake stanice u tijelu, uključujući i moždanih stanica, odnosno neurona. Studija iz 2017. otkrila je da su ljudi s visokom razinom unosa omega-3 imali pojačani protok krvi u mozgu. Istraživači su također utvrdili povezanost između više razine omega-3 i boljeg razmišljanja. Neke od riba koje sadrže visoku razinu omega-3 su losos, skuša, tuna, haringa i sardine. Osim ribe, ljudi također mogu dobiti omega-3 iz soje, orašastih plodova, sjemenka lana, itd.

Tamna čokolada

Tamna čokolada sadrži kakao koji sadrži flavonoide, vrstu antioksidansa. Antioksidanti su posebno važni za zdravlje mozga jer je mozak vrlo osjetljiv na oksidativni stres, što pridonosi padu kognitivnog sustava. Prema istraživanju iz 2013., flavonoidi iz kakaa mogu potaknuti rast i razvoj neurona i krvnih žila u dijelovima mozga koji su namijenjeni za pamćenje i učenje. Također mogu potaknuti protok krvi u mozgu. No, istraživači koji su provodili istraživanje nad efektima čokolade vezanima uz jačanje mozga naveli su da je važno konzumirati čokoladu s najmanje 70 % kakaa, navodi Medical News Today.

Bobičasto voće

Poput tamne čokolade, mnoge vrste bobičastog voća sadrže flavonoidne i antioksidanse. Istraživanje iz 2014. bilježi da antioksidativni spojevi u bobicama imaju mnogo pozitivnih učinaka na mozak, uključujući: poboljšavanje komunikacije između moždanih stanica, smanjenje upale u cijelom tijelu, smanjenje ili odgađanje dobnih neurodegenerativnih bolesti. Bobičasto voće bogato antioksidansima uključuje: jagode, borovnice, maline i crni ribizl.

Orašasti plodovi i sjemenke

Konzumiranje više orašastih plodova i sjemenki može biti dobro za mozak jer ta hrana sadrži omega-3 masne kiseline i antioksidanse. Osim toga, oni su izvrstan izvor vitamina E koji štiti stanice od oksidativnog stresa uzrokovanog slobodnim radikalima. Pregledom iz 2014. utvrđeno je da vitamin E također može doprinijeti smanjenom riziku od Alzheimerove bolesti, a neki orašasti plodovi i sjemenke koje sadrže njegove velike količine su: bademi, lješnjaci i sjemenke suncokreta.

Cjelovite žitarice

Konzumacija cjelovitih žitarica je još jedan način za unos vitamina E, a najpoznatije od njih su: smeđa riža, integralna tjestenina, kruh i zobene pahuljice. Pri traženju proizvoda od cjelovitog zrna prilikom kupovine, obrati pozornost na podatak o količini vlakana u proizvodu na 100 grama na deklariranoj vrijednosti hranjive vrijednosti proizvoda. Ako proizvod sadrži najmanje 3 g vlakana na 100 g proizvoda, tada je on dobar izvor vlakana, dok se prehrambeni proizvodi sa sadržajem od 6 grama vlakana na 100 grama smatraju odličnim i bogatim izvorom vlakana, navodi Medical News Today.

Kahva

Kahva je dobro sredstvo za podizanje koncentracije. Kofein iz nje blokira supstancu u mozgu koja se zove adenozin, zbog čega se osoba osjeća pospano. Osim što povećava budnost, istraživanje iz 2018. godine navodi da kofein također može povećati sposobnost mozga za obradu informacija. Kahva je također izvor antioksidanata, odličnih kada je u pitanju zdravlje mozga kako osoba stari. Jedno je istraživanje povezalo konzumaciju kave tijekom života sa smanjenim rizikom od moždanog udara, Parkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti.

Avokado

Odličan izvor zdravih nezasićenih masti je avokado koji može utjecati na smanjenje krvnog tlaka koje onda mogu smanjiti rizik od kognitivnog pada. Cijeli avokado sadrži skoro 20 g mononezasićenih masti sam po sebi pa ako ga npr. pojedeš ujutro na tostu, već si unijela trećinu preporučenog dnevnog unosa masti, navela je Terezija Jerković Bjelajac. Ostali izvori zdravih nezasićenih masti uključuju bademe, indijske oraščiće i kikiriki, ribu i chia sjemenke. 

Kikiriki

Kikiriki je mahunarka koja sadrži puno nezasićenih masti i bjelančevina koje podižu nivo energije tijekom dana.On, također, sadrži i ključne vitamine i minerale za održavanje mozga zdravim, uključujući visoku razinu vitamina E i resveratrola - prirodnog ne-flavonoidnog antioksidansa koji može imati zaštitne učinke kada je u pitanju mozak. Zaštitne u smislu pomaganja prilikom sprečavanja karcinoma, upala i neuroloških bolesti uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu.

Jaja

Iako je ova popularna namirnica često na našem stolu kada je u pitanju doručak, malo ljudi zna da su upravo jaja veoma zdrava namirnica, pogotovo kada je u pitanju mozak. Ona su dobar izvor vitamina iz skupine B - vitamina B6, B12 i folne kiseline, a najnovija istraživanja pokazuju da ti ti vitamini mogu spriječiti smanjivanje mozga s godinama i odgoditi pripadanje kognitivnih funkcija.

Brokula

Osim što je niskokalorični izvor vlakana, brokula je dobra i za mozak. Bogata je spojevima koji se nazivaju glukozinolati, koji kada tijelo razgradi, proizvode izotiocijanate. Ona također sadrži i vitamin C i flavonoide, a ti antioksidansi mogu dodatno poboljšati čovjekovo zdravlje mozga.

Kelj

Listasto zeleno povrće, uključujući kelj, dobro je za zdravlje mozga. Kao i brokula, kelj sadrži glukozinolate i druge ključne antioksidanse, vitamine i minerale. Zbog toga mnogi smatraju da je kelj superhrana. Izvrstan je i izvor vitamina C. Sadrži i mangan, bakar, magnezij, kalij i vitamin B6.


Sojini proizvodi

Proizvodi od soje bogati su posebnom skupinom antioksidanata koji se nazivaju polifenoli. Istraživanje je povezalo polifenole sa smanjenim rizikom od demencije i poboljšanim kognitivnim sposobnostima u redovitim procesima starenja. Nadalje, sojini proizvodi sadrže i polifenole koji se nazivaju izoflavoni. Te kemikalije djeluju kao antioksidansi, pružajući niz zdravstvenih koristi u cijelom tijelu, navodi Medical News Today.