Ulazak u četrdesete godine donosi brojne promjene u organizmu, pa briga o zdravlju postaje još važnija. Redovne preventivne kontrole mogu pomoći da se na vrijeme otkriju povišen krvni pritisak, poremećaj šećera u krvi, nepovoljne vrijednosti masnoća i povećan rizik povezan s tjelesnom težinom.
Poznavanje nekoliko osnovnih zdravstvenih parametara može pomoći da na vrijeme reagujete i, uz savjet ljekara, smanjite rizik od ozbiljnih bolesti.
Kontrolišite pritisak
Jedan od najvažnijih parametara je krvni pritisak. Povišen pritisak često godinama ne izaziva jasne simptome, zbog čega se redovno mjerenje smatra važnim dijelom prevencije.
Vrijednost oko 120/80 mmHg često se uzima kao referentna vrijednost za uredan krvni pritisak, dok vrijednosti od 140/90 mmHg i više mogu ukazivati na hipertenziju. Ipak, dijagnozu ne treba postavljati na osnovu jednog mjerenja, već ljekar procjenjuje više rezultata i ukupni zdravstveni rizik.
Gornji broj označava sistolni, a donji dijastolni pritisak. Dugotrajno povišen krvni pritisak može oštetiti krvne sudove i povećati rizik od srčanih i moždanih bolesti.
Šećer otkriva rizik
Važno je pratiti i nivo glukoze u krvi natašte. Vrijednost manja od 5,6 mmol/L smatra se urednom, dok vrijednosti od 7,0 mmol/L i više mogu ukazivati na dijabetes, ali konačnu procjenu treba napraviti ljekar uz dodatne nalaze.
Povišen šećer u krvi može dugo proći bez izraženih simptoma, a vremenom može oštetiti krvne sudove i druge organe.
Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i smanjenje unosa industrijski prerađene hrane mogu pomoći u smanjenju rizika.
Provjerite masnoće
Treći važan parametar su masnoće u krvi. Lipidni profil obuhvata ukupni holesterol, LDL i HDL holesterol te trigliceride.
Kao opći orijentir, ukupni holesterol često se navodi ispod 5 mmol/L, LDL ispod 3 mmol/L, a trigliceridi ispod 1,7 mmol/L. Međutim, ciljne vrijednosti mogu biti drugačije kod osoba koje imaju povećan rizik od srčanih i krvnožilnih bolesti.
Povišen LDL može doprinijeti stvaranju naslaga u krvnim sudovima i povećati rizik od njihovog sužavanja.
Na vrijednosti masnoća mogu utjecati ishrana, tjelesna aktivnost, tjelesna težina i nasljedni faktori. Zbog toga je važno nalaze tumačiti u razgovoru s ljekarom.
Obratite pažnju na tjelesnu težinu
Četvrti parametar je indeks tjelesne mase, odnosno BMI. Izračunava se tako što se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine izražene u metrima.
Vrijednosti od 18,5 do 24,9 smatraju se rasponom zdrave tjelesne težine za većinu odraslih osoba. Ipak, BMI nije savršen pokazatelj jer ne razlikuje mišićnu masu od masnog tkiva.
Zato je važan i obim struka.
Struk može pokazati više
Nakupljanje masnog tkiva oko stomaka povezano je s većim rizikom od brojnih hroničnih bolesti. Posebno je značajna visceralna masnoća koja se nakuplja oko unutrašnjih organa.
Kao pragovi povećanog rizika često se navode obim struka veći od 94 centimetra kod muškaraca i 80 centimetara kod žena, ali se procjena rizika razlikuje zavisno od populacije i drugih faktora.
Smanjenje tjelesne težine i obima struka, ako postoji višak kilograma, može imati značajan utjecaj na zdravlje.
Ne čekajte simptome
Nakon 40. godine korisno je redovno kontrolisati osnovne zdravstvene parametre i razgovarati s ljekarom o tome koje su pretrage potrebne.
Učestalost kontrola zavisi od godina, porodične historije bolesti, tjelesne težine, životnih navika i postojećih zdravstvenih problema.
Važno je ne čekati pojavu ozbiljnih simptoma. Brojna zdravstvena stanja mogu u početku proći gotovo neprimjetno, a rano otkrivanje omogućava pravovremenu reakciju.
Uz redovne kontrole, zdravlju mogu doprinijeti uravnotežena ishrana, najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno, dovoljno sna, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje pušenja.
Pet osnovnih parametara – krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće, tjelesna težina i obim struka – zato vrijedi imati pod kontrolom, posebno nakon četrdesete.
Foto: Facebook
