Da li možemo da pocrnimo i kada koristimo kremu za sunčanje sa faktorom 50?

suncanje
Tokom vrelog ljetnjeg perioda, veoma je teško izbjeći sunce, pa je korišćenje krema sa zaštitnim faktorom neophodno. Ali šta je sa tenom i da li zaštitni faktor može da utiče na preplanulost?

 

S obzirom na opasnosti koje su povezane sa sunčanjem, treba biti svjestan koliko sunca upija vaša koža – i kada treba da se pokrijete.

Koliko vremena je potrebno da dobijete ten?

Ljudi pocrne na suncu kada UVA zračenje dođe u kontakt sa kožom. Kada zraci prodru u donje slojeve epidermisa, ćelije počinju da proizvode melanin.

Melanin je grupa prirodnih pigmenata koji se nalaze u telu. Pored pigmentacije naše kose i očiju, on je takođe odgovoran za tamnjenje kože izložene sunčevoj svetlosti ili UVA zračenju, prema Američkoj administraciji za hranu i lekove (FDA).

Pigment je takođe ono što štiti kožu od opekotina – ljudi sa ćelijama koji proizvode više melanina obično ne izgore tako brzo, ako uopšte i izgore.

Ljudi sa svijetlom kožom proizvode manje melanina – što znači da koža nije zaštićena od UVB zraka, koji izazivaju opekotine.

Kod ljudi sa svijetlom kožom, svako tamnjenje koje se pojavi obično se dešava brzo ili u roku od nekoliko minuta – sa mnogo većim rizikom od opekotina.

Ljudima sa više melanina u koži obično je potrebno duže da dobiju preplanulost i obično mogu da provedu sate na suncu bez opekotina. Međutim, količina vremena provedenog na suncu pre nego što dobiju preplanulost ili opekotine zavisi od pigmentacije svake osobe.

Dok ste napolju, važno je da znate svoj tip kože i da nosite kremu za sunčanje sa SPF faktorom koja će vam pružiti odgovarajuću zaštitu.

Da li je sunčanje ikada bezbijedno?

Sunčanje povećava rizik od karcinoma kože – a studije zaključuju da sunčanje nikada nije zdravo. Prema sajtu skincancer.org, različiti tipovi kože su pod različitim rizikom od oštećenja od sunca.

Oštećenje nastaje kada ultraljubičasto svetlo ošteti ćelijsku DNK kože – stvarajući genetske mutacije. Ljudi svijetle puti imaju veći rizik od oštećenja povezanih sa sunčanjem zbog nedostatka melanina koji štiti kožu od sunca.

Međutim, ljudi sa tamnijom kožom takođe su u opasnosti.

Da li tamnite čak i kada nanesete kremu za sunčanje?

Krema za sunčanje štiti kožu od štetnog ultraljubičastog zračenja sunca – produžavajući vreme koje osoba može da provede napolju bez opekotina.

Što je veći SPF, to više zaštite nudi krema – SPF 50 filtrira 98 procenata UV zraka.

Ne postoji krema za sunčanje koja može 100 posto zaštititi kožu od UV zraka, ali možete da pocrnite i kada koristite kremu za sunčanje.

Krema za sunčanje samo produžava vrijeme provedeno na suncu bez opekotina, ali ne utiče na to koliko će osoba pocrniti ili koliko će vremena biti potrebno da se pojavi preplanulost.

Da li je moguće tamniti u hladu i kako zaštititi kožu od sunca?

Prema sajtu skincancer.org, „ljudi mogu provesti sate u hladu ne znajući da su i dalje izloženi suncu i rizikuju oštećenja od sunca“, a hlad rijetko može da pruži potpunu UV zaštitu.

Opekotine su takođe moguće jer UVB zraci mogu indirektno doći do kože.

Čak i ako ste u hladu ili pod suncobranom, nošenje kreme za sunčanje je neophodno da biste zaštitili kožu od sunca.

U stvarnosti, kombinacija više mjera zaštite od sunca je potrebna da bi se obezbijedila „optimalna zaštita“, prema studiji objavljenoj u časopisu Nacionalne medicinske biblioteke SAD.

Da biste povećali zaštitu, važni faktori su odjeća koja pokriva vašu kožu, šeširi, naočare za sunce i hlad, piše Independent, prenosi Zadovoljna.rs.