Istraživanja pokazuju i da vrijeme i raspored obroka itekako može utjecati na gubitak težine, a mršavljenje posebno otežava konzumiranje hrane u kasnim satima.
Jedna studija pokazala je da su osobe koje su večerale u 21 sat sljedećeg jutra imale viši nivo šećera u krvi od onih koji su posljednji put jeli u 18 sati, dok je drugo istraživanje ustanovilo da sposobnost tijela da sagorijeva kalorije može biti niža noću, nego tokom ostatka dana.
Brz tempo života otežava uzimanje obroka uvijek u isto vrijeme, međutim usvajanje ove navike može trajno da vam poboljša zdravlje i kvalitet života.
U novoj studiji, istraživači su otkrili da jedenje u kasnim satima povećava glad, a istovremeno smanjuje količinu energije koja se koristi dok ste budni.
Vrijeme obroka je jedan od najvažnijih faktora u upravljanju težinom. Nalazi u ovoj studiji pokazuju koliko je važno održavati stabilnu brzinu metabolizma dosljednim jedenjem u redovnim intervalima. Razmak od tri do četiri sata između obroka je i dalje idealan za održavanje šećera u krvi na svojim normalnim nivoima, kao i održavanje metabolizma u stalnoj brzini – kaže Ketrin Gervaćo.
Konzumiranje obroka u kasnim satima, kao što je dokazano u studiji, utječe na prirodnu funkciju hormona u tijelu, konkretno grelina i leptina- navodi ona.
Grelin je u narodu poznat kao ‘hormon gladi’ jer podstiče apetit. Zbog toga, kada je stomak prazan, nivo grelina se povećava. Leptin je, s druge strane, odgovoran za osećaj sitosti. Studija navodi da kasniji obroci smanjuju nivo leptina, što znači da se smanjuje ‘osećaj sitosti’. Kada se to dogodi, tijelo može prirodno da žudi za više hrane u kratkom vremenskom roku- objašnjava Ketrin.
Svaka osoba ima različitu brzinu metabolizma. Zato, svakoj osobi je potreban drugačiji dnevni unos kalorija i odnos makronutrijenata. Osim pravilnog rasporeda obroka, najbolji način da smršate (ili da spriječite rizik od gojaznosti) je da jedete dobro izbalansiranu ishranu u redovnim, dosljednim intervalima- zaključila je dijetetičarka za “Eat This”.
