“Obzirom na provedeno istraživanje gdje smo na 100 uzoraka imali visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time ugroženi i potrošači. S ciljem sprečavanja plasiranja patvorenog meda ima li smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine patvorenog meda“, pojašnjava nam Nijaz Bajramović iz Agencije za sigurnost hrane.
U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za sigurnost hrane je u svrhu informisanja kako nadležnih tijela i inspektorata, tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda pokrenula program tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i sistema monitoringa kvaliitete.
Tako je u proteklom periodu održano niz treninga u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu sa predstavnicima agencije, nadležnih institucija i laboratorija, inspekcijskih organa, i predstavnika pčelarskih udruženja i pčelara.
“Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača“, kazao nam je Dario Lasić, ekspert za provjeru kvalitete mede i jedan od predavača u programu edukacije za pčelare.
Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog stanja na tržištu poručuje nam Nusret Sirćo.
“Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti edukacije, gdje pčelari mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići prema podizanju cijene našeg meda na tržištu“, kazao je Sirćo.
Na patvoreni med građani ne nailaze samo uz ceste. Uvozni proizvodi, koji su značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i “kvarenja”. Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena potrošačkih navika.
